Vecernji list

Volltextübernahme_Vecernj
Item 1
Id 68691426
Date 2024-03-28
Title Ratni zarobljenici: Čudan mađarski sporazum s Rusijom
Short title Ratni zarobljenici: Čudan mađarski sporazum s Rusijom
Teaser U lipnju 2023. Rusija je Mađarskoj pustila jedanaest ukrajinskih ratnih zarobljenika. To je izazvalo diplomatski skandal. DW je upoznao dvojicu oslobođenih i otkriva detalje rusko-mađarskog dogovora.

Oni pričaju o svakodnevnom ponižavajućem pjevanju ruske himne. O mizernoj hrani. O batinama. O trenucima u kojima su mislili da će biti strijeljani.

Pričaju priče kratkim rečenicama. Često spuštaju pogled i šute. To je depresivno.

"Kada sam se vratio, dobio sam sedative”, kaže Ivan, jedan od njih dvojice. Drugi, Andrij, kaže: "Tek odnedavno opet normalno spavam."

Kasnije će obojica reći da bi opet prošli isti put.

Uzhhorod, mali, skromni ured u središtu grada na zapadu Ukrajine, s populacijom od 120.000, koji se nalazi na samoj granici sa Slovačkom. Andrij i Ivan dogovorili su susret i razgovor za DW. Oni su dvojica od jedanaest ukrajinskih vojnika navodno mađarskog podrijetla koji su iz zarobljeništva u Rusiji prebačeni u Mađarsku u lipnju 2023. godine. To je prvi put da je netko iz grupe od jedanaestorice oslobođenih vojnika javno progovorio.

Bez mađarskih korijena

Slučaj je u to vrijeme privukao međunarodnu pozornost iz nekoliko razloga: prvo, mađarska je vlada priznala da nije obavijestila ukrajinske vlasti o oslobađanju. Stvar je stoga dovela do diplomatskog skandala između Ukrajine i Mađarske - jer prema međunarodnom pravu, domovina pogođenih mora biti obaviještena kada se zatvorenici prebace u treće zemlje.

S druge strane, mađarska vlada pod premijerom Viktorom Orbanom predstavljala je oslobađanje zatvorenika kao humanitarnu akciju za pomoć pripadnicima mađarske manjine iz zapadnoukrajinske regije Zakarpatska oblast. Tamo živi oko 80.000 do 100.000 etničkih Mađara.

Ipak u razgovoru DW-a s dvojicom bivših ratnih zarobljenika proizlazi da je od jedanaestorice oslobođenih samo jedan po nacionalnosti Mađar. Štoviše, dvojica ratnih zarobljenika u intervjuu su izjavila da je ruska tajna služba od njih, prije nego što su prebačeni u Mađarsku, tražila da tvrde da su Mađari. Njih dvojica također su u suprotnosti s tadašnjim mađarskim prikazom događaja: rečeno im je da se ne vraćaju u Ukrajinu, inače više neće biti moguće puštanje njihovih suboraca. Dužnosnici mađarske vlade tvrdili su u to vrijeme da su jedanaestorica slobodni ljudi i da mogu sami odlučiti kamo će ići.

"Mislili smo da će nas strijeljati"

Andrij i Ivan u stvarnosti imaju drugačija imena. Svoju priču pričaju pod uvjetom anonimnosti. Ne smije se objaviti ništa što bi moglo dovesti do njihove identifikacije. DW-u je poznat njihov identitet.

I Andrij i Ivan dolaze iz Zakarpatska oblast. Prije dolaska u zatvor nisu se poznavali. Andrij je radio kao profesionalni vozač prije nego što je počeo sveobuhvatni ruski napad na Ukrajinu u veljači 2022. Ivan je oženjen i ima dvoje male djece; radio je u drugim zemljama EU-a prije veljače 2022. Ni jedan od njih nema mađarske korijene, smatraju sebe Ukrajincima.

U proljeće 2022. samostalno su se dobrovoljno prijavili za vojni angažman. Kažu da su htjeli braniti svoju domovinu. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u lipnju 2022., zarobljeni su u bitki u istočnoj Ukrajini u regiji Luhansk. Na pitanje o detaljima, lica im se kamene. “Mislili smo da će nas strijeljati”, kažu. O tome ne žele ništa više reći.

U zatvoru za mučenje

Odvedeni su u zarobljenički logor u Suhodilsku, gradu u Luhanskoj oblasti, u istočnoj Ukrajini, koji je pod ruskom okupacijom od 2014., blizu ruske granice. Logor, koji je do 2014. godine bio ukrajinski popravni zavod 36, opisuje se u izvješćima ukrajinskih aktivista za ljudska prava koji prikupljaju svjedočanstva bivših zatvorenika kao mjesto gdje se zatvorenike sustavno ponižava, maltretira i muči.

Ni o tome Andrij i Ivan ne žele detaljnije govoriti. "S vremena na vrijeme smo dobivali batine”, kaže Andrij. Svako jutro su, kažu, morali pjevati rusku himnu. Tko nije pjevao, kažnjavan je batinama. Ukupno je u logoru bilo oko 500 zatvorenika. Andrij i Ivan javljaju da je hrana bila jedva jestiva, sastojala se od krupica ili juhe s pokvarenim povrćem, "tek toliko da se preživi". Andrij, visok i stasit, kaže da je tijekom godine zatočeništva izgubio 30 kilograma. Ivan, koji je već jako tanak i mršav, smršavio je deset kilograma.

U lipnju 2023., gotovo točno godinu dana nakon uhićenja, Andrij i Ivan, zajedno s nekoliko drugih, vezani su preko očiju i okovani te spakirani u kamion i poslani na dan i pol vožnje. “Mislio sam da nas vode u drugi logor ili da nas voze na strijeljanje”, kaže Andrij.

"Trebao sam reći da sam Mađar"

Umjesto toga došli su u Moskvu. Tamo su im uposlenici ruske tajne službe rekli da će biti pušteni u Mađarsku. Postojao je jedan uvjet. „Trebao sam reći da sam Mađar“, kaže Andrij. "Ako ne, vratili bi me." On sliježe ramenima i kaže: "Složio sam se."

8. lipnja 2023. iz Moskve su zrakoplovom prevezeni u Istanbul, odakle su nastavili za Budimpeštu. Tamo su ih odveli u zgradu nalik na hotel na periferiji grada. Andrij i Ivan ne mogu reći kamo točno. Kažu da su se prema njima dobro ponašali. Dobili su telefone da mogu nazvati rodbinu i nisu imali ograničenja izlazaka. Međutim, rečeno im je, kako kažu, da se ne vraćaju u Ukrajinu dok rat ne završi.

Andrij i Ivan ne znaju tko su ljudi s mađarske strane koji su s njima razgovarali. Zamjenik mađarskog premijera Zsolt Semjen rekao je u intervjuu za mađarski novinski portal u to vrijeme da su zaposlenici Mađarske malteške dobrotvorne službe (MMSZ), katoličke humanitarne organizacije, preuzeli brigu o oslobođenima. DW je poslao detaljan upit mađarskoj vladi o ovoj i drugim okolnostima primopredaje zarobljenika. Ostao je bez odgovora.

"Prljava operacija Kremlja”

Tadašnja vladina povjerenica za nestale u Zakarpatskoj oblasti Vlasta Repasi za zarobljenike je saznala preko Andrijevih i Ivanovih članova obitelji o zarobljenim u Mađarskoj. Zajedno s ukrajinskim veleposlanstvom u Budimpešti koordinirala je povratak nekih od oslobođenih zatvorenika. Ukupno ih se pet vratilo u Ukrajinu do kraja lipnja 2023., uključujući i jedinog koji je mađarskog podrijetla. Ostalih šest je kasnije otputovalo iz Mađarske u druge zemlje EU-a. Među povratnicima, kaže Repasi, jedan je na psihijatrijskom liječenju, drugi je preminuo od plućne bolesti, a jedan se vratio na ratište.

Ubrzo nakon postizanja dogovora u službenoj Mađarskoj zavladao je muk, Orbanova vlada nije slučaj iskorištavala u propagandne svrhe. Ukrajinski politolog Dmitro Tushanskij, koji vodi Institut za srednjoeuropsku strategiju (ICES) u Uzhhorodu, vjeruje da zna zašto. Cijela stvar bila je "prljava hibridna specijalna operacija Kremlja" kako bi se potkopalo jedinstvo Zapada u potpori Ukrajini, rekao je Tushanskij za DW. Slučaj, kako on smatra, pokazuje da se Mađarska ne ponaša kao saveznik u EU-u i NATO-u što formalno jest, već predstavlja "izravnu prijetnju sigurnosti i jedinstvu EU-a i NATO-a".

"Volimo svoju zemlju"

Danas Andrij i Ivan žive u vrlo skromnim materijalnim uvjetima. Nakon povratka proveli su nekoliko mjeseci u programu rehabilitacije. Službeno su još uvijek vojnici. Budući da u Ukrajini još uvijek nema zakona o demobilizaciji, nejasno je što će biti s njima. Ivan se želi brinuti o teško bolesnoj supruzi i djeci te raditi u civilnom sektoru. Andrij je neodlučan - čeka ili da dobije novi poziv za mobilizaciju ili da ga otpuste. Kada bi se to moglo dogoditi, nije jasno.

Andrij i Ivan ne žale se ni na što. Deprimirajuće je kada ne odgovaraju na pitanja. Ali ne doimaju se kao slomljeni ljudi. Zrače velikim dostojanstvom.

Kako vam se čini vaša vlastita prošlost kada pogledate unatrag? „To je iskustvo", kaže Ivan s osmijehom. Andrij klima glavom u znak potvrde.

“Vratili smo se jer se nismo htjeli osjećati kao izdajice”, kažu. "Ovo je naša zemlja, volimo je. I sve bismo ponovili", poručuju oni.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Short teaser U lipnju 2023. Rusija je Mađarskoj pustila jedanaest ukrajinskih ratnih zarobljenika i izazvala diplomatski skandal.
Item URL https://www.dw.com/hr/ratni-zarobljenici-čudan-mađarski-sporazum-s-rusijom/a-68691426?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/68141310_303.jpg
Image caption Samo rijetki ukrajinski vojnici koji su zarobljeni i odvedeni u Rusiju su pušteni
Image source Danylo Pavlov/AP Photo/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68141310_303.jpg&title=Ratni%20zarobljenici%3A%20%C4%8Cudan%20ma%C4%91arski%20sporazum%20s%20Rusijom

Item 2
Id 68689306
Date 2024-03-28
Title Tko ima korist od (pre)skupog kakaovca?
Short title Tko ima korist od (pre)skupog kakaovca?
Teaser Čokolada bi lako mogla postati ozbiljan luksuz: cijena kakaovca je doslovce eksplodirala, ali oni koji uzgajaju kakaovac u ovom trenutku jedva da od toga imaju koristi.

Svjetska cijena kakaovca se godinama vrtjela negdje oko 2.500 dolara, ali već prošle jeseni je počela rasti. No to još nije bilo ništa u usporedbi s ovom godinom: početkom siječnja je već bila oko 4.000 dolara, sad uoči Uskrsnih blagdana (28.3.) je 10.367,12 dolara za tonu kakaovca.

Najvažniji razlog je El Nino – ali i činjenica kako je uzgoj kakaovca razmjerno radno intenzivan proces tako da golemi dio kakaovca na svjetskom tržištu dolazi iz samo dvije države zapadne Afrike – a tamo je urod i više nego slab: „Trenutno se procjenjuje kako je urod u Obali Bjelokosti i Gani manji za dobru trećinu, a s obzirom na to da samo iz ove dvije države dolazi nekih 60% kakaovca na svjetskom tržištu je došlo i do ozbiljne nestašice na tržištu“, objašnjava Friedel Hütz-Adams iz instituta Südwind u Bonnu.

Obzirom da tolika količina kakaovca dolazi iz zapravo sićušnog djela našeg planeta, tako i ispada da je klimatski poremećaj pod utjecajem El Nina bio koban za urod. „U Gani prošle godine u mnogim područjima najprije uopće nije bilo kiše, a onda se nebo otvorilo i bilo je toliko kiše da su stabla kakaovca dugo stajala u vodi, a po plodovima se proširila plijesan i biljne bolesti“, kaže nam stručnjak. „To je upravo katastrofalna mješavina.“ Dijelom je to i krivica krčenja prašume, ali još je veći problem što su uzgajivači u pravilu toliko siromašni da nemaju mogućnosti niti za nekakvu kemiju protiv bolesti, niti za investiciju kojom bi meliorirali zemljište.

Cijena tek za budući urod

Uz cijenu koja je odjednom postala četiri puta veća se može činiti kako će onda i uzgajivači imati koristi i novac za investicije – ali daleko od toga. U tim zemljama Afrike se troši sićušna količina uzgojenog kakaovca i praktično sve odlazi u izvoz, prije svega u Europsku uniju koja je najveći potrošač ili u SAD koji je na drugom mjestu. Čokolada u našim trgovinama jest već poskupjela, ali od jednog eura koji mi plaćamo, 80 centi odlazi tvornici ili ostaje u trgovini, a samo oko 7 centi stiže proizvođaču kakaovca.

Isto tako, cijene na robnim burzama u pravilu ne znače da ćete robu dobiti istog dana: i cijena kakaovca se računa za budući urod, takozvani Futures. Još gore za uzgajivače, u Obali Bjelokosti i Gani je i golem dio – oko 80% organiziran središnjim otkupom po unaprijed dogovorenim cijenama. „Tragično je što poljoprivrednici u Obali Bjelokosti i u Gani jedva imaju koristi od ovih cijena jer su svoj urod prodali i prije nego što je cijena počela rasti“, kaže Hütz-Adams. Njemački stručnjak za kakaovac procjenjuje kako ih je većina prodala urod za nekih 1.800 dolara po toni, ali sad su u debeloj nevolji jer nemaju dovoljno uroda da bi ga prodali – koliko god se trudili ubrati kakaovac i daleko od prometnica.

Skupo, skuplje...

No na robnim burzama su cijene i za isporuke kakaovca predviđene do kraja 2025. još uvijek dvostruko veće nego što su bile prije godinu dana tako da će i uzgajivači imati barem nekakve koristi od ove eksplozije cijena. Ali većih promjena u ponudi neće moći biti u dogledno vrijeme: stablu kakaovca treba više godina dok ne počne davati plodove, sve to u vrućim i vlažnim podnebljima. Domovina te biljke, Južna Amerika, već odavno nije glavni proizvođač: na trećem mjestu po proizvodnji je Indonezija.

Na cijenu kakaovca bi svakako mogla utjecati i veća potrošnja u zemljama gdje to nije bila tradicija: „Da, u Kini i Indiji jest povećana potrošnja čokolade. Ali i te obje zemlje zajedno uvoze upola manje kakaovca nego Njemačka“, kaže nam Hütz-Adams. „Već petnaest godina slušam kako će Kinezi uskoro jesti mnogo više čokolade, ali to se još nije dogodilo.“

To znači da nema straha za uskrsnog čokoladnog zeku i druge čokoladne poslastice – ali je izvjesno da će čokolada postati skuplja. Već i poskupljenje pred Božić se objašnjavalo porastom cijene sirovina, ali onda su proizvođači imali zalihe po starim cijenama i to još nije bilo ništa u usporedbi s današnjom cijenom kakaovca.

Short teaser Čokolada bi lako mogla postati ozbiljan luksuz: cijena kakaovca je doslovce eksplodirala posljednjih mjeseci.
Item URL https://www.dw.com/hr/tko-ima-korist-od-pre-skupog-kakaovca/a-68689306?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/64473206_303.jpg
Image caption Zečić se smije našim mukama
Image source Fernando Gutierrez-Juarez/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/64473206_303.jpg&title=Tko%20ima%20korist%20od%20%28pre%29skupog%20kakaovca%3F

Item 3
Id 68689014
Date 2024-03-28
Title Zoran Milanović – dolazi li hrvatski Fico?
Short title Zoran Milanović – dolazi li hrvatski Fico?
Teaser Hrvatski predsjednik Zoran Milanović želi postati premijer i uključio se u predizbornu kampanju oštrom populističkom retorikom. Je li to samo predizborni marketing ili novi populist stupa na političku scenu EU-a?

Plan hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića je uspio. Otkako je nedavno neočekivano odredio da će se parlamentarni izbori održati u srijedu (17. travnja), a ne kao obično nedjeljom, te potom objavio svoju kandidaturu za premijersku poziciju na listi Socijaldemokratske partije (SDP), bez da prethodno odstupi s dužnosti predsjednika, u Hrvatskoj gotovo da nema drugih političkih tema. Svi govore o Milanoviću.

„Rijeke pravde dolaze"

Razlog, međutim, nije samo najava kandidature - to je prije svega njegova neobuzdana retorika koja pali strasti. Pred okupljenim novinarima govorio je - ciljajući na vladu Andreja Plenkovića i njegovu Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) - o „lopovima i ugnjetačima", „praznim likovima bez vjere i svjetonazora", samo „željnih gole moći i tuđeg novca". Zemljom vladaju „gangsteri" koji imaju „mentalitet kradljivaca stoke", sve su to „pijavice i paraziti na zdravom tkivu hrvatskog naroda", smatra predsjednik.

A nije se libio ni od religijski obojenog jezika: zemlja je prljava poput „Augijevih staja", ali „rijeke pravde dolaze", one će očistiti svu tu prljavštinu čim on bude izabran za premijera, jer se ovdje radi o „svetom ratu".

Čak i za predsjednika koji se i ranije isticao grubim izjavama i retoričkim eskapadama to je predstavljalo novu dimenziju eskalacije.

Proračunata marketinška strategija

„Ova žestoka retorika je proračunata. To je kalkulirana marketinška strategija, pažljivo osmišljen nastup", kaže politički analitičar i pisac Jurica Pavičić u razgovoru za DW. „Milanović nastoji zajahati na val jednog krajnjeg revolta znatnog dijela građanske srednje klase u Hrvatskoj, koja je strašno bijesna na te nagomilane korupcijske afere, koja je revoltirana činjenicom da je Hrvatska zemlja isprepletena nepotizmom i korupcijom, potpuno zagušena dominacijom vladajuće stranke koja utječe na sve, od opere do vatrogasaca", kaže Pavičić.

Ukoliko bi ovo bili izbori kao i svaki drugi, onda bi HDZ pobijedio, okupio koaliciju i dalje vladao. Stoga je jedina mogućnost za promjenu da „opozicija mobilizira ljude, stvori situaciju 'sad ili nikad', da se predstavi kao da su ovi izbori jedini način kako bi se zaustavila duga i iznurujuća hegemonija HDZ-a", kaže Pavičić i dodaje: „Otuda je razumno mobilizirati oštrom retorikom."

Ignoriranje Ustavnog suda

Ali ne samo HDZ – ni Ustavni sud Milanović nije poštedio. Kada su suci objavili da on ne može biti službeni kandidat ako prethodno ne odstupi s funkcije predsjednika, nazvao ih je „nepismenim seljačinama", „dosadnim stajskim muhama" i „gangsterskom družinom".

SDP je s druge strane objasnio da Milanović možda neće biti službeni kandidat, ali ako stranka pobijedi, bit će izabran za premijera. U tom slučaju ipak bi podnio ostavku na dužnost predsjednika.

Iako sve to svakako predstavlja nepoštivanje Ustavnog suda, objašnjava Pavičić, u Hrvatskoj ionako nema nikoga tko bi tu instituciju poštovao. „Taj sud je ruglo. To uopće nije sud, a tamo nisu suci. To je skupina ražalovanih političara, ministara, parlamentaraca koje su ljevica i desnica tamo skupili po nekoj kvoti, oni funkcioniraju poput Vijeća čuvara revolucije u Iranu. Ako postoji institucija koja je u Hrvatskoj potpuno kompromitirana to je Ustavni sud. To je u zemlji predmet masovnog ismijavanja“, kaže analitičar.

Urbani rasizam

Najupečatljiviji slogan Milanovićeve kampanje, međutim, nisu psovke Plenkovića i ustavnih sudaca, već njegova najava „rijeka pravde" koje dolaze na proljeće. To je citat jedne pjesme novovalne grupe Film i Jure Stublića. Tu Milanović koristi jedan skriven kod hrvatske kulture i poručuje publici: to smo mi urbani. Pavičić smatra da to pokazuje stanovitu dozu urbanog rasizma: mi dečki s asfalta, mi koji razumijemo grad.

„On često selo, seljake, seljačine tretira u negativnom kontekstu. Citirajući grupu Film on pokazuje da je to naša muzika, generacije koja je socijalizirana na Novom valu. Na jednom mjestu on govori i o HDZ-ovcima koji idu u Osijek po diplome autobusima firme Krstić. To je aluzija na slavni jugoslavenski film Slobodana Šijana „Tko to tamo peva". On voli pokazati da je obrazovan. Voli se praviti važan svojom gimnazijskom i pop-kulturnom naobrazbom. Milanović svojoj publici namiguje i aludira na nekakav zajednički kulturni kod koji mi imamo, a ovi koji su zgrabili državu ga nemaju", objašnjava Pavičić.

Prava alternativa

U protekle četiri godine njegovog petogodišnjeg mandata Milanović se profilirao kao stvarna opozicija Plenkoviću i njegovom HDZ-u - ponajviše zato što se pokazalo da su parlamentarne oporbene stranke nesposobne, bezopasne i međusobno posvađane.

Govoreći o unutarnjoj politici predsjednik nije propustio priliku da napada vladu zbog korumpiranosti i neobuzdanog klijentelizma.

Ali rado je koristio i vanjskopolitičku pozornicu: za razliku od Plenkovića, koji se smatra uzornim europskim učenikom, Milanović u politici EU-a ističe nacionalne interese Hrvatske, koji se tiču prije svega maksimalnog korištenja različitih fondova EU-a. Kada je riječ o ruskom ratu protiv Ukrajine, pokazuje veliko razumijevanje za interese Moskve i zalaže se za suzdržanost Hrvatske. A što se tiče susjedne Bosne i Hercegovine, ističe se kao zaštitnik ekskluzivnih prava tamošnjih Hrvata i malo mari za stabilnost i funkcionalnost zemlje. „U odnosu prema BiH Milanović je puno manje konstruktivan nego Plenković", napominje Pavičić.

S ovom strategijom Milanović postiže velik uspjeh. Već godinama je bivši šef socijaldemokrata prema ispitivanjima javnog mnijenja kontinuirano najpopularniji političar Hrvatske, a nakon objave kandidature stranka se prema anketama popravila za još sedam posto. Donedavno gotovo siguran Plenkovićev reizbor odjednom je doveden u pitanje. „Sada Hrvatska ima alternativu", kaže Pavičić.

Hrvatski Fico?

Milanović je prepoznao raspoloženje u zemlji. „Njegova retorika ide za tim da je on netko tko dolazi s konjicom, koji dolazi s tom rijekom pravde, koja će pomesti tu dubinski kompromitiranu i koruptivnu državu", kaže Pavičić.

No, u sadašnjoj kampanji Milanović uopće nema program - on je program. „Milanović je mutirao u jednog desno-lijevog populista. On ima neke natruhe svoje bivše lijeve pozicije, recimo u odnosu prema antifašizmu i Drugom svjetskom ratu, ali neke su pozicije desno-populističke, recimo od odnosa prema Ukrajini i Rusiji, prema nasljeđu 90-ih, uključujući i ratne zločine", objašnjava Pavičić.

I to je problem. „Vrlo je vjerojatno da će glasači koji obično biraju ljevicu i dio desnih glasača glasati za njega. Ali ne znamo kuda bi vodila njegova vlada. Ne možemo biti sigurni da neće postati hrvatska verzija Roberta Fica", strahuje Pavičić.

A slovački premijer Fico trenutno zajedno s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom najviše zabrinjava Bruxelles: obojica se smatraju populistima, koji malo mare za slobodu medija i vladavinu prava, te se smatraju izrazitim simpatizerima Putina među šefovima država i vlada EU-a.

Short teaser Predsjednik Milanović bi htio biti premijer uz pomoć oštre populističke retorike. Je li to samo predizborni marketing?
Item URL https://www.dw.com/hr/zoran-milanović-dolazi-li-hrvatski-fico/a-68689014?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/61759588_303.jpg
Image caption Zoran Milanović želi biti hrvatski premijer, ali ne želi podnijeti ostavku na predsjedničku dužnost
Image source MARTIAL TREZZINI/Keystone/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/61759588_303.jpg&title=Zoran%20Milanovi%C4%87%20%E2%80%93%20dolazi%20li%20hrvatski%20Fico%3F

Item 4
Id 68689024
Date 2024-03-28
Title Kako Ustavni sud zaštititi od ekstremista?
Short title Kako Ustavni sud zaštititi od ekstremista?
Teaser Njemačka očito planira promjenu Ustava kako bi bolje zaštitila Ustavni sud i njegovu neovisnost od ekstremnih snaga u društvu kojima je ova institucija trn u oku. Planove podržava i demokršćanska oporba.

Prema navodima njemačkih medija, koalicijska vlada Olafa Scholza planira promjenu Temeljnog zakona, kako se u Njemačkoj naziva ustav, i to u dijelu koji se odnosi na Ustavni sud.

Vlada i oporba složni

Kako dnevnik Rheinische Post prenosi iz nacrta zakona, promijenio bi se članak 93 i 94 i to rečenicama: „Savezni ustavni sud je svim ostalim ustavnim tijelima samostalni i neovisni najviši sud zemlje". Nadalje se definira da se Ustavni sud sastoji od dva sudska vijeća sa po osam sudaca koje na 12 godina bira gornji i donji dom parlamenta Bundestag i Bundesrat. Naknadne promjena sudaca neće biti moguće.

Temeljnom zakonu bi trebala biti dodana i rečenica: „Odluke Saveznog ustavnog suda obvezuju sva ustavna tijela države i saveznih pokrajina kao i sve sudove i državne urede".

Prema navodima medija, oporbena Unija CDU/CSU, bez čijih glasova u Bundestagu su promjene neostvarive, je signalizirala spremnost da podrži vladin naum. Postoji, kako se navodi, „potreba za razjašnjenjima" o čemu će Unija i vlada razgovarati nakon uskrsnih blagdana.

Ustavni sud na udaru ekstremista

Posljednjih mjeseci političke stranke raspravljaju kako pravosudne organe, i posebice Ustavni sud, zaštititi od utjecaja ekstremista poput stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Ova stranka je zbog toga što je neke njezine ogrankeUred za zaštitu ustavnog poretka proglasio radikalno desničarskim organizacijama, na nekoliko sudova u zemlji pokrenula val protutužbi.

Do sada je zakon koji regulira nadležnosti i metode Ustavnog suda bilo moguće promijeniti jednostavnom većinom Bundestaga što od sada neće biti moguće. Za promjene u samom Temeljnom zakonu je i do sada bila potrebna dvotrećinska većina glasova zastupnika.

Promjenu zakona podržava i Savez pravnika Njemačke.

nk(ARD, AFP)

Short teaser Vlada i oporba žele promjenom zakona zaštititi Ustavni sud od ekstremista.
Item URL https://www.dw.com/hr/kako-ustavni-sud-zaštititi-od-ekstremista/a-68689024?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/67264383_303.jpg
Image caption Kako zaštititi najviše ustavno tijelo u zemlji?
Image source Uli Deck/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/67264383_303.jpg&title=Kako%20Ustavni%20sud%20za%C5%A1tititi%20od%20ekstremista%3F

Item 5
Id 68683446
Date 2024-03-28
Title Njemačko gospodarstvo se ne miče s mjesta
Short title Njemačko gospodarstvo se ne miče s mjesta
Teaser Vodeći ekonomski instituti Njemačke za čitavu 2024. vide još jedva nekakav gospodarski rast ove zemlje od 0,1%. Zapravo su i oni očekivali polagan oporavak, ali s njim računaju tek sljedeće godine.

„Pet mudraca“ – kako se obično zove procjena vodećih njemačkih ekonomskih instituta iz Münchena, Hallea, Kiela, Essena i Berlina su još prošle jeseni i nakon pada od 0,3% u 2023. računali s blagim gospodarskim rastom u 2024. od 1,3% i tek onda u 2025. s nešto snažnijim oporavkom.

No na predstavljanju svoje najnovije prognoze su morali ukazati na „konjunkturne i strukturalne faktore“ po kojima Njemačka u ovoj godini neće biti u minusu, ali neće biti niti daleko od njega. Ono što još drži njemačko gospodarstvo jest potrošnja građana, ali i ona ima svojih granica. Vodeći ekonomisti doduše vjeruju kako će se inflacija držati negdje na 2,3%, ali još će dugo potrajati dok se prihodi građana ne vrate na razinu kraja 2021. – dakle prije eksplozije poskupljenja. Oni su mišljenja kako će se to dogoditi najranije u drugom kvartalu sljedeće godine.

Izvoz zapinje

Najveći problem je gospodarstvo uopće: produktivnost ne raste, ne samo građevinski sektor prolazi kroz teška vremena jer nema novih narudžbi, a problem je i okosnica njemačkoga gospodarstva, izvoz. Svjetsko gospodarstvo se doduše oporavlja, ali još uvijek nema značajne količine narudžbi tvrtkama iz Njemačke.

Ukupno uzevši, gospodarstvo Njemačke je „narušeno“ i razina gospodarskog potencijala je jedva iznad razine kakva je bila još prije izbijanja pandemije korone. Iz gospodarstva se čuje kako se opet nekako i polako kotura, ali to je daleko od mogućnosti ove zemlje. Zapravo i ova prognoza „Pet mudraca“ nije daleko i od službenih procjena sadašnje njemačke vlade: ona vjeruje kako će rast u 2024. biti tek nekih 0,2%

aš/dpa,Reuters,AFP

Short teaser Vodeći ekonomski instituti Njemačke za čitavu 2024. vide još jedva nekakav gospodarski rast od 0,1%.
Item URL https://www.dw.com/hr/njemačko-gospodarstvo-se-ne-miče-s-mjesta/a-68683446?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/56899528_303.jpg
Image caption Montaža tiskarskog stroja u tvornici u Heidelbergu
Image source Uwe Anspach/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/56899528_303.jpg&title=Njema%C4%8Dko%20gospodarstvo%20se%20ne%20mi%C4%8De%20s%20mjesta

Item 6
Id 68686343
Date 2024-03-28
Title Hibridno ratovanje: Njemačka se sprema za utjecaj Rusije na izbore
Short title Hibridno ratovanje: Njemačka se sprema na ruske napade
Teaser Njemačka ministrica unutarnjih poslova upozorila je na nove napore Moskve da utječe na javno mnijenje. Što je to "hibridno ratovanje" — i kako mu se suprotstaviti?

„Prijetnja Rusije korištenjem kibernetičkih napada, propagande i drugih taktika za utjecaj na javno mnijenje u Njemačkoj stvarna je i raste", smatra ministrica unutarnjih poslova Njemačke Nancy Faeser. "Opasnosti su dosegle novu razinu", rekla je Nancy Faeser (SPD) za list Süddeutsche Zeitung.

Njezino upozorenje dolazi u trenutku dok se Njemačka priprema za izbore za Europski parlament u lipnju i izbore u tri njemačke savezne pokrajine koji se održavaju u rujnu. Sve je veća zabrinutost da će Moskva prije glasanja pokušati pridobiti podršku za proruske stranke poput krajnje desne populističke Alternative za Njemačku (AfD). Njemačka je dugo meta ruskih operacija kojima je cilj širenje utjecaja. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., mnoge od tih operacija su usmjerene na podrivanje podrške Ukrajini.

"Sada je riječ o pokazivanju odlučnosti i snage u suočavanju s ovim i razotkrivanju načina na koji druga strana djeluje", rekao je Rüdiger von Fritsch, bivši njemački veleposlanik u Moskvi i bivši potpredsjednik BND-a, njemačke obavještajne službe za inozemstvo.

Što je hibridno ratovanje?

Izraz "hibridno ratovanje" opisuje kompleksnu strategiju koja kombinira vojna sredstva s nekonvencionalnim metodama u rasponu od povećanja ekonomskog pritiska do širenja propagande.

To nije novi fenomen. Stoljećima zemlje koriste sredstva koja nisu vojna kako bi utjecale na javno mnijenje u inozemstvu.

No tijekom posljednja dva desetljeća, uspon interneta i društvenih mreža dao im je cijeli novi arsenal online oružja: u operacijama koje su poznate kao "hack-and-leak" operacije, hakeri dobivaju pristup osjetljivim ili povjerljivim informacijama i zatim ga strateški puštaju u javnost. Kibernetički napadi također se mogu koristiti za rušenje kritične infrastrukture zemlje, uključujući strojeve i softver koji se koristi na izborima. Istodobno, platforme društvenih medija koriste se za širenje izmišljenih ili pogrešnih informacija.

"Digitalni svijet je ostvarenje sna za obavještajne službe", kaže von Fritsch za DW.

Kako to funkcionira?

Hibridno ratovanje često se opisuje kao oblik "rata u sjeni" koji se odvija daleko od očiju javnosti i nikada nije službeno objavljen.

"Koncept hibridnog ratovanja je da u početku ne primijetite da se to događa", kaže za DW Leslie Schübel, stručnjakinja za Rusiju u zakladi Körber iz Hamburga.

U siječnju je njemačka vlada priopćila da je otkrila koordiniranu rusku kampanju dezinformiranja na platformi X, bivšem Twitteru. Prije nego što je ugašena, kampanja je distribuirala više od milijun poruka putem lažnih profila, gurajući lažne ili pogrešne priče, poput one da pomoć ratom razorenoj Ukrajini zanemaruje lokalne građane.

Širenjem takvih poruka na velikom broju internetskih platformi, Rusija želi maksimalno povećati svoju vidljivost i potaknuti osjećaj legitimnosti. Cilj je, kažu stručnjaci, proširiti društvene podjele, potaknuti bijes i posijati nepovjerenje u demokratske procese i medije.

"Za Rusiju je širenje sumnje već uspjeh", kaže Schübel.

Učinci curenja informacija o Taurusu

Dok većina oblika hibridnog ratovanja ostaje u sjeni, neke operacije bivaju namjerno javno objavljene.

Početkom ožujka šefica ruske državne televizije RT objavila je povjerljivi razgovor visokih njemačkih vojnih dužnosnika. Afera, poznata kao "Taurus leak", osramotila je njemačku vojsku i izazvala diplomatsku pometnju.

"Ali ova afera također služi Putinu i kod kuće", kaže Maria Sannikova-Franck, koja vodi ruski program u berlinskom think tanku Zentrum Liberale Moderne.

U prisluškivanom razgovoru njemačkih časnika se moglo čuti kako dužnosnici raspravljaju o mogućim scenarijima ruskog rata u Ukrajini. Nakon objave razgovora, ruski mediji su tvrdili da je snimak otkrio da je njemačka vojska raspravljala o značajnim i specifičnim planovima za napad na ruski teritorij.

"Slika koju (Putin) želi stvoriti jest da Njemačka i Zapad prijete Rusiji, a on je to uspješno otkrio", rekla je Sannikova-Franck za DW. "Također je uspješno skrenuo pozornost sa smrti i sahrane Alekseja Navaljnog", kaže Sannikova-Franck.

Navalni, koji je bio jedan od Putinovih najotvorenijih protivnika u Rusiji, preminuo je sredinom veljače u dobi od 47 godina u kaznenoj koloniji na Arktiku. Sahranjen je 1. ožujka, istog dana kada je objavljen prisluškivani razgovor njemačkih časnika.

Kako uzvratiti

Da bi se suzbilo hibridno ratovanje potreban je višestruki pristup, slažu se stručnjaci.

Zemlje moraju osigurati da njihova kritična infrastruktura, uključujući tehnologiju glasanja, bude adekvatno zaštićena od kibernetičkih napada.

Curenje podataka o Taurusu u kojem su ruski obavještajci dobili pristup vojnim komunikacijama jer se jedan odsudionika u razgovoru priključio putem nezaštićene veze, također ukazuje na potrebu za podizanjem svijesti o kibernetičkoj sigurnosti u svim sektorima društva.

Stručnjaci naglašavaju važnost edukacije građana o taktikama dezinformiranja i o tome kako sve informacije na koje naiđu na internetu mogu biti namjerno osmišljene da bi ih zavarale i da bi se njima manipuliralo.

"Važno je otkriti mehanizme ove propagande, kako ona djeluje, kako utječe na nas, kako utječe na mišljenje", kaže Sannikova-Franck.

Short teaser Njemačka ministrica unutarnjih poslova upozorila je na nove napore Moskve da utječe na javno mnijenje. Što to znači?
Item URL https://www.dw.com/hr/hibridno-ratovanje-njemačka-se-sprema-za-utjecaj-rusije-na-izbore/a-68686343?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&title=Hibridno%20ratovanje%3A%20Njema%C4%8Dka%20se%20sprema%20za%20utjecaj%20Rusije%20na%20izbore

Item 7
Id 68682671
Date 2024-03-27
Title Nova vlada Palestinaca
Short title Nova vlada Palestinaca
Teaser Čak i do prekida borbi u Pojasu Gaze se čini daleko – ne na kraju zbog cilja Izraela da „potpuno uništi“ Hamas. Već i iz želje da opet bude jedini predstavnik Palestinaca dovela je i do nove vlade u Ramallahu.

Još od 2007.Palestinsko Autonomno Područje je nepomirljivo podijeljenona područje Zapadnog Jordana gdje je predsjednik Mahmud Abas i Pojas Gaze gdje je Hamas okupirao ured pokreta Fatah, optužujući ih za kroničnu potkupljivost i nedjelotvornost. No i u području Zapadnog Jordana predsjednik Abas, koji je naslijedio Jasera Arafata i na čelu PLO-a i pokreta Fatah ne uživa nikakav ugled. Po procjeni dopisnika postaje ARD iz Tel Aviva, Jan-Christopha Kitzlera, tamošnji Palestinci odmah nakon Izraela i Izraelaca na drugo mjesto razloga nezadovoljstva stavljaju i vlastitu vladu Palestinske Samouprave: po najnovijim istraživanjima javnog mnijenja, njih čak 60% misli da bi to trebalo ukinuti jer su upravo beznadno beskorisni, sve više korumpirani, ali i samovoljni.

No i za međunarodnu zajednicu je problem što vlada Izraela uporno ponavlja kako joj je i u ovoj vojnoj operaciji cilj uništavanje Hamasa, a usprkos i rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i jasnih zahtjeva Washingtona, čak i prekid paljbe se čini nemogućim ciljem. I danas je Izrael objavio kako je u nedavnim zračnim napadima ubijen i dozapovjednik vojnog ogranka Hamasa, brigada Kassam, Marwan Issa i kako neće mirovati dok ne budu uhićeni ili ubijeni i svi drugi čelnici terorističke organizacije Hamas. Tek onda se može razgovarati o prekidu paljbe i postupnom povlačenju izraelskih snaga iz Pojasa Gaze.

Oživljavanje Palestinske Samouprave

No i Bijela kuća je svjesna kako nema velike pomoći od palestinske vlade u Zapadnom Jordanu, niti od sad već 88 godišnjeg Mahmouda Abasa. Američki predsjednik Joe Biden je izjavio kako se Palestinska Samouprava „mora ponovno oživjeti“ i to je Abas učinio: dosadašnja vlada Palestinske Samouprave je odstupila s dužnosti, a novi premijer je postao Mohamad Mustafa na čelu navodno nadstranačke stručne vlade.

Mustafa doduše jest priznat ekonomski stručnjak, ali je do sad prije svega bio poznat javnosti kao bliski savjetnik Abasa. Politički on doista ne pripada u nikakve frakcije tako da ni Abasu nije neka prijetnja, ali to znači da ne uživa niti neku osobitu podršku čak i nekih iz Abasovog Fataha. Tako i Sabri Saidam, zamjenik glavnog tajnika pokreta Fataha kaže kako taj potez treba „pokazati i Palestincima kako smo spremni otvoriti se, a međunarodnoj zajednici kako želimo napredak. Ali na osnovi palestinskih ciljeva, a ne ciljeva koji dolaze izvana“, izjavio je Saidam.

O Mustafi na čelu vlade ne samo da ne žele ništa znati u pokretu Hamas, nego i među palestinskim stanovništvom jedva ima ikakvog povjerenja u sposobnosti te vlade. Jer u Palestinskoj Samoupravi su posljednji predsjednički izbori održani još 2005., a parlamentarni daleke 2006. Diana Buttu je pravnica, studirala je na Harvardu i godinama je radila za predsjednika Abasa. Ali i ovu promjenu vidi tek kao premještanje stolica na brodu koji ionako tone: „Razlog jest što Palestinsko Autonomno Područje nije suvereno. Ono ne nadzire niti novac, niti granice i zračni prostor, čak niti vlastite prirodne resurse. Što se svakodnevice tiče, veoma malo je toga što nova vlada uopće može učiniti. Jer Izrael nadzire naš život“, tvrdi Buttu.

Trideset godina od Osla

I Xavier Abu Eid je bio politički aktivan u Palestinskoj Samoupravi, ali je razočarano napustio svaki angažman. Po njegovom, nikakva vlada Palestinaca nema šansi dok se ne odmakne u Sporazumu iz Osla koji još 1993. i u dodatku iz 1995. predviđa mirni suživot, međusobno priznanje Izraela i Palestinske Samouprave i postupnu izgradnju institucija države među Palestincima što bi onda na koncu dovelo do rješenja „Dvije države“. No sve se to pretvara u mrtvo slovo na papiru – posljednji ozbiljni pregovori Izraela i Palestinaca su održani još 2014. godine.

„Izrael sasvim otvoreno krši (Sporazum iz Osla) i neće biti nikakvih promjena sve dok se međunarodna zajednica ne založi da se prekine to slabljenje Palestinske Samouprave“, smatra Eid. A ono što najviše slabi je izraelska okupacija palestinskih područja.

Short teaser Već i iz želje opet biti jedini predstavnik Palestinaca dovela je i do nove vlade u Ramallahu.
Item URL https://www.dw.com/hr/nova-vlada-palestinaca/a-68682671?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/68528037_303.jpg
Image caption Predsjednik Abas i novi premijer, Mohammed Mustafa
Image source Palestinian Presidency/Anadolu/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68528037_303.jpg&title=Nova%20vlada%20Palestinaca

Item 8
Id 68666770
Date 2024-03-27
Title Češka organizira kupovinu streljiva za Ukrajinu
Short title Češka organizira kupovinu streljiva za Ukrajinu
Teaser Češka nabavlja 800.000 komada artiljerijskog streljiva za Ukrajinu, posebno iz zemalja tzv. globalnog juga. Tu akciju financijski je podržalo oko 20 zemalja, među kojima je i Njemačka.

Češka Republika je pokrenula inicijativu za kupovinu do 800.000 komada artiljerijskog streljiva za Ukrajinu. Time bi se trebalo pomoći Ukrajini u njenom obrambenom ratu protiv Rusije, sve dok se kapaciteti europskih i ukrajinskih tvornica oružja ne povećaju do te mjere da mogu osigurati dovoljne količine streljiva. Europska unija je krajem prošle godine Ukrajini obećala isporuku milijun metaka do kraja prošle godine, ali to nije mogla ispuniti.

Češka inicijativa službeno je započela 20. veljače 2024. godine na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, gdje je češki predsjednik Petr Pavel, bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, izjavio da je Ukrajini hitno potrebna artiljerija i drugo streljivo - i da Češka zna gdje se to može nabaviti. „Mi smo uspjeli lokalizirati pola milijuna komada streljiva kalibra 155 milimetara i 300.000 komada streljiva kalibra 122 milimetra", rekao je Pavel na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, te dodao da Češka može nabaviti streljivo, ali da se druge zemlje mole da se financijski priključe toj akciji.

Pavel je govorio u ime kompletnog češkog političkog vrha. „Neophodno je hitno opskrbiti Ukrajinu streljivom, i moramo naći sve moguće načine da to učinimo", odmah je inicijativu češke vlade potvrdio i glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, Daniel Drake.

Bez objavljivanja službenih detalja.

Već krajem veljače češkoj akciji priključile su se Danska, Nizozemska i Kanada; nakon otprilike mjesec dana među njima je bilo već 20 zemalja EU-a i NATO-a, uključujući Njemačku i Francusku.

Češka vlada ne daje službene informacije o detaljima akcije, prije svega da ne bi dala Rusiji mogućnost da spriječi kupovinu streljiva u zemljama u kojima Kremlj ima utjecaj i kontakte. Novinski portal Aktualne.cz pak tvrdi da je bar deset čeških tvrtki namjenske industrije uključeno u akciju i da su aktivirali svoje kontakte u zemljama globalnog juga kako bi tamo kupili streljivo.

Bivša Čehoslovačka je u vrijeme socijalizma spadala među deset najvećih izvoznika oružja na svijetu. Iako je izvoz oružja u devedesetima snažno opao, dio vojne industrije je sačuvan. I danas Češka Republika proizvodi i izvozi mnoge tipove oružja, od borbenih zrakoplova do samohodnih haubica i lakog naoružanja. U 2023. je iz Češke izvezeno oružja u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. Češke vojne kompanije raspolažu brojnim kontaktima u zemljama u razvoju, koje sada koriste za nabavku streljiva za Ukrajinu.

Novac je tu

Već početkom ožujka češki predsjednik Petr Pavel mogao je objaviti svoj prvi veliki uspjeh. „Uspjeli smo prikupiti cijeli iznos za kupovinu kompletne streljiva, dakle 800.000 komada", rekao je Petr Pavel. "Sve države koje su donirale sredstva bit će informirane o vremenskom planu i daljim koracima", rekao je predsjednik novinarima.

Češka Republika nastavlja sa svojom inicijativom na temelju obimnih isporuka streljiva koje je Prag već poslao Ukrajini. "Već dvije godine šaljemo streljivo Ukrajini i u suradnji s brojnim partnerima smo već poslali više od 1,2 milijuna komada streljiva velikog kalibra Ukrajini", izjavio je za DW Tomas Pojar, savjetnik češke vlade za nacionalnu sigurnost, zadužen za koordinaciju isporuka oružja Ukrajini. "Prve pošiljke iz ove široko obuhvatne češke inicijative za isporuku streljiva očekuju se najkasnije do lipnja", ističe Pojar.

Zahvalnost Ukrajine

I češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski je zadovoljan dosadašnjim napretkom. "Vrlo dobro je prihvaćeno to što smo se u pravo vrijeme na pravom mjestu pojavili s dobrom idejom", kaže Lipavski u razgovoru za DW. Ministar vanjskih poslova SAD-a Antony Blinken kao i njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba osobno su mu se zahvalili za pokretanje inicijative.

I Europsko vijeće je u svojim zaključcima na samitu održanom 22. ožujka 2024. u Bruxellesu podržalo češku inicijativu. "Europsko vijeće pozdravlja sve nove inicijative u tom smislu koje omogućavaju ispunjavanje obvezeEU-a da isporuči milijun komada artiljerijskog streljiva, uključujući i inicijativu Češke Republike da se odmah kupi streljivo za Ukrajinu", navodi se u zaključcima samita.

Stabilizacija na frontu

Češka inicijativa dolazi u vrijeme kada je odobravanje još jednog velikog vojnog paketa pomoći za Ukrajinu u vrijednosti od više desetaka milijardi dolara u SAD-u zamrznuto zbog otpora republikanskih zastupnika.A ni europske tvrtke za proizvodnju oružja i streljiva nisu u stanju osigurati potrebne količine streljiva za Ukrajinu, što je prije svega posljedica sporog rasta proizvodnih kapaciteta.

Prema mišljenju vojnih stručnjaka, Rusija na ratištu raspolaže s pet puta više streljiva za teško naoružanje od Ukrajine. Analitičari smatraju da je pad grada Avdivke, blizu Donjecka, koji se dogodio sredinom veljače bio prvenstveno posljedica nedostatka streljiva na ukrajinskoj strani. Strahuje se da će Rusija na proljeće pokušati novu ofenzivu i veći proboj kroz trenutnu liniju fronta. Isporuke streljiva koje organizira Češka trebale bi pomoći u sprječavanju toga.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Short teaser Češka koristi svoje veze i nabavlja 800.000 komada artiljerijskog streljiva za Ukrajinu..
Item URL https://www.dw.com/hr/češka-organizira-kupovinu-streljiva-za-ukrajinu/a-68666770?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/68344265_303.jpg
Image caption Streljivo iz cijelog svijeta za Ukrajinu
Image source Jose Colon/Anadolu/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68344265_303.jpg&title=%C4%8Ce%C5%A1ka%20organizira%20kupovinu%20streljiva%20za%20Ukrajinu

Item 9
Id 68680441
Date 2024-03-27
Title Europska unija popustila poljoprivrednicima
Short title Europska unija popustila poljoprivrednicima
Teaser Manje pravila o obradi zemljišta, manje birokracije i kontrole: članice Europske unije su nakon žestokih prosvjeda ublažile pravila za zaštitu okoliša za poljoprivrednike. Još nije riješeno pitanje uvoza iz Ukrajine.

Opet su tu. Treći put od početka godine su poljoprivrednici sa stotinama traktora blokirali Europsku četvrt u Bruxellesu.Bale sijena, zapaljene gume, buka. Protest je urodio plodom. Države EU-a su odlučile ublažiti pravila o zaštiti okoliša.

„Ovo nije popuštanje poljoprivrednicima", rekao je francuski ministar Marc Fesneau. „Ovo je odgovor na ispravne zamjerke poljoprivrednika koji se tiču načelnih problema zajedničke agrarne politike i zato mislim da su u pitanju razumne mjere."

Ukida se kontrola za male poljoprivrednike

Europska unija je popustila pravila za plodored. Države članice će dobiti više prostora da same odluče koje zemljište će u koje doba godine biti zaštićeno.

Zemljoradnici se ni ubuduće neće morati odreći obrade jednog dijela polja i njiva zbog zaštite vrsta. Gazdinstva s manje od deset hektara oslobađaju se kontrole i mogućih kazni, a to se odnosi na dvije trećine seljaka koji dobivaju direktne subvencije iz europskog budžeta.

Postoji nada da će se tako smanjiti birokratske prepreke, a da ciljevi zaštite okoliša neće biti ugroženi.

„Čuli smo naše poljoprivrednike i brzo smo djelovali kako bismo uvažili njihove zahtjeve u vrijeme kada smo suočeni s brojnim izazovima", rekao je David Clarnival, resorni ministar u Belgiji koja trenutno predsjeda EU-om.

Mjere predviđaju da se uspostavi ured koji promatra cijene poljoprivrednih proizvoda kako bi se brzo reagiralo na pad cijena.

„Radi se dakle o kompleksu brojnih mjera koje sve utiču na cijene na tržištu, kako bi se ciljano podigao prihod poljoprivrednika", kaže Clarnival.

Nemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir zahtijeva da se odbaci birokratski balast. Ovaj političar Zelenih upozorava da pri tome ne smiju popustiti mjere zaštite okoliša.

Bez dogovora o uvozu iz Ukrajine

U mnogim europskim državama poljoprivrednici prosvjeduju i protiv pada otkupnih cijena, novih pravila za zaštitu okoliša koja se donose u Bruxellesu, kao i uvoza iz Ukrajine.

Europska komisija je predložila da se na ukrajinske prehrambene proizvode opet uvedu carine, ako premaše određenu količinu. Radi se recimo o jajima, piletini i šećeru.

„Ukrajina se mora podržati vojno i ekonomski, ali ne smije doći do neravnoteže na tržištu“, rekao je francuski ministar Fesneau. „Ako izgubimo podršku javnog mnijenja i našu europsku poljoprivredu, to ništa ne donosi ni Ukrajini ni Europi."

Pregovori o ukrajinskom izvozu još traju. Druge olakšice za poljoprivrednike u EU trebale bi biti zaključene po hitnom postupku i prođu Europski parlament krajem travnja.

Jakob Mayr (ARD Bruxelles)

Short teaser Nakon žestokih prosvjeda članice EU-a ublažile su pravila za zaštitu okoliša za poljoprivrednike.
Item URL https://www.dw.com/hr/europska-unija-popustila-poljoprivrednicima/a-68680441?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&title=Europska%20unija%20popustila%20poljoprivrednicima

Item 10
Id 68679111
Date 2024-03-27
Title Izborni zakon u BiH: Nakon odluke Schmidta nova kriza i ultimatumi?
Short title Nakon odluke Schmidta nova kriza i ultimatumi?
Teaser Uvođenje skenera, izbor biračkih odbora, identifikacija birača, glavne su izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Christian Schmidt. Iz RS-a poručuju da je europski put završen, dok iz Trojke pozdravljaju odluku.

Ultimatum da se domaći političari dogovore oko izmjene Izbornog zakona BiH, koji je postavljen krajem prošle godine, istekao je nametnutim paketom integriteta od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta. Koristeći "Bonska ovlaštenja", Schmidt je uveo nekoliko bitnih izmjena Izbornog zakona, koje se odnose na skeniranje glasačkih listića, video nadzor, snimanje na biračkim mjestima i centrima za brojanje, ali ne i elektronsko glasanje. Jer za tako nešto BiH, kaže Schmidt, još nije spremna.

„Ne radi se ovdje o elektronskom glasanju, mislim da nismo dovoljno napredni za to. Bit će papirni listić i ti listići će biti elektronski skenirani i prebrojani, tako da ćemo onemogućiti promjenu biračkih listića ili da neki listići izađu drugačiji", pojasnio je Schmidt, napomenuvši da su izmjenama predviđene i sankcije.

Birački odbori kao rak-rana

Birački odbori su dio koji najviše boli stranačke čelnike, s obzirom na to da su manipulacijama u ranijim izbornim procesima vršili praktično njihovo preuzimanje od strane jedne partije, u dogovoru s drugom, što je onda rezultiralo izbornim makinacijama prilikom glasanja. Sada je to onemogućeno, makar na papiru, pa predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti obavljati dužnost u njima.

„Ne smiju biti ni članovi udruga ili zaklade organizacijski ili financijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti obavljati svoje dužnosti na politički neutralan način", navodi se između ostalog u izmjenama koje je nametnuo Schmidt.

Sve to, kaže Schmidt, zbog građana BiH, kojima želi osigurati „demokratske izbore". Skeneri će omogućiti identifikaciju glasača, bez mogućnosti ponavljanja i to će biti pilot projekt, što znači da se skeneri neće koristiti na svim glasačkim mjestima nego na ograničenom broju.

A taj broj, kako navode iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP), već je poznat. CIK podržava donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona, kaže predsjednik SIP-a Suad Arnautović, upozorivši da su kao institucija pod strašnim političkim pritiskom, ali da su spremni za izbore.

„Mi smo sve pripremili kako bi organizirali pilot projekt u deset općina na 165 biračkih mjesta, što bi značilo uvođenje novih tehnologija", rekao je Arnautović.

Odgovor entitetskim izbornim zakonom

Međutim, u Republici Srpskoj nisu spremni za bilo kakve izmjene. Još prošle godine iz Banja Luke je stigao odgovor na ultimatum da će, ako bude nametanja izmjena Izbornog zakona, biti donesen entitetski koji će regulirati izborni proces na entitetskoj razini.

„Sve što smo rekli tako će biti. Ako ovo ništavilo koje se zove Schmidt, pokuša nešto učiniti, stavio je točku na europski put. I donosimo izborni zakon i naša republičko izborno povjerenstvo provodi izbore", rekao je Dodik sredinom veljače, odgovarajući na pitanje što ako visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona. Dodik se nakon odluke Schmidta nije oglašavao, a tijekom dana (27.3.) trebao bi biti utvrđen datum održavanja posebne sjednice na kojoj bi se razgovaralo i o ovom pitanju.

U javnosti se, neposredno prije objavljivanja odluke iz OHR-a, pojavila i radna verzija Izbornog zakona RS, kojim je definirano da republička i lokalna izborna povjerenstva samostalno provode izbore.

„Sjedište Republičkog izbornog povjerenstva je u Banja Luci. Republičko izborno povjerenstvo ima pečat u skladu sa zakonom. Republičko izborno povjerenstvo ima internetsku stranicu na kojoj se objavljuju svi izborni propisi kao i sve druge odluke od značaja za izborni proces i to u roku od 24 sata od donošenja odluke" navedeno je u radnoj verziji koja se pojavila u medijima.

Razlika u odnosu na Izborni zakon BiH je u tome što će Republičko izborno povjerenstvo biti nadležno za sve izbore koje se provode na teritoriji Republike Srpske. Taj zakon trebao bi se naći već na sljedećoj sjednici parlamenta o čijem datumu će Kolegij Narodne skupštine danas odlučiti.

Kritika na račun Schmidta iz EU

Najoštriji u reakciji na nametnute izmjene Izbornog zakona bio je premijer RS Radovan Višković, koji dovodi u pitanje europski put BiH zbog poteza OHR-a. Ističe da je nedopustivo da SIK BiH sama bira biračke odbore i da time izabrani članovi postaju profesionalci, te se postavlja pitanje tko će ih platiti.

„Nije me iznenadilo što pola BiH priznaje čovjeka (Christian Schmidt) koji je nelegalno na ovim prostorima, jer nema verifikaciju UN-a da bude visoki predstavnik. Odluka od prije nekoliko dana o otvaranju pregovora EU-a s BiH je u suštini ovim nametanjem zatvorena", rekao je Višković.

Nakon odluke Schmidta stiglo je i priopćenje iz Bruxellesa u kojem se navodi da se reforme očekuju od lokalnih vlasti i da se ovlaštenja visokog predstavnika trebaju koristiti samo kao posljednja mjera. U priopćenju, koje potpisuje glasnogovornik EU- Peter Stano, navodi se da je „opsežna međunarodna supervizija nekompatibilna s europskom budućnošću BiH".

„EU je izrazila snažnu sklonost prema tome da Parlament BiH preuzme svoju odgovornost i usvoji ove reforme, kao što su se čelnici državne koalicije obavezali da će to učiniti na vrijeme za sprovođenje tijekom općinskih izbora u listopadu", priopćeno je iz Bruxellesa.

Podrška Liberala

Takav stav dijametralno je suprotan stavu ostalih međunarodnih predstavnika u BiH, posebno američkih i britanskih diplomata. Oni u potpunosti podržavaju odluku Christiana Schmidta i korištenje bonskih ovlaštenja u slučaju Izbornog zakona. Zajednički je stav da je neuspjeh domaćih političara da se dogovore oko ovog pitanja rezultiralo reakcijom OHR-a.

Podrška Schmidtu stiže i od izvjestitelja za zapadni Balkan Zastupničkog kluba njemačke Liberalno-demokratske stranke (FDP) Thomasa Hackera.

„"Odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da iskoristi svoja bonska ovlaštenja je neophodna i primjerena s obzirom na predstojeće lokalne izbore u Bosni i Hercegovini. Pri tome, on preuzima važne preporuke OSCE-a/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanskog povjerenstva i sprovodi ih s obzirom na nedostatak političke volje lokalnih političkih donosioca odluka. Izmjene izbornog zakona jasan su znak jačanja integriteta izbora i Središnjeg izbornog povjerenstva", kaže Hacker, očekujući da nakon ovog poteza Schmidta, ovogodišnji lokalni izbori u BiH neće više biti podložni izbornim prijevarama.

HDZ-ov prijedlog ide u zaborav

Dok srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da je potez Schmidta unazadio zemlju tri koraka i da je to šamar demokratskom procesu u europskom putu BiH, njen kolega iz Predsjedništva, predsjedavajući Željko Komšić ne misli tako. Naprotiv.

„Trebat će vremena da vidimo sve efekte izmjena, ali trenutno izgleda kao da će glas građana Bosne i Hercegovine vrijediti više nego ranije, jer će se glasovima manje manipulirati", kaže Komšić, navodeći da je za BiH dobro što se radi korak naprijed u procesu pristupanja Europskoj uniji i što HDZ nema više mogućnost podmetati svoje političke ambicije u vidu trećeg entiteta u proces zaštite izbornog integriteta.

A HDZ BiH i njen prvi čovjek Dragan Čović, još se nisu oglasili oko nametanja tzv. paketa integriteta Izbornog zakona, dobrim dijelom i zbog toga što je samo dva dana prije nametnute odluke ova stranka u proceduru uputila svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona. Tim prijedlogom kojeg je na usuglašavanje u Vijeće ministara uputio HDZ-ov ministar pravosuđa Davor Bunoza, definirano je da bi za člana Predsjedništva BiH ubuduće bio biran onaj Hrvat koji, uz opću većinu glasova s područja Federacije BiH, dobije i većinsku podršku u kantonima s razmjernom ili apsolutnom većinom hrvatskog stanovništva.

Međutim, prijedlog su odbili predstavnici Trojke, kao i američko veleposlanstvo u BiH, jer se tim zakonom praktično, kako su rekli, uvodi hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH.

„HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira – mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila", upozorili su iz američke Ambasade u BiH.

Veća izlaznost

Samo dan prije nametanja Schmidtove odluke koju je Trojka pozdravila i najavila da će zakon prihvatiti, prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić također je odbacio Čovićev prijedlog.

„Ovo jest iskorak HDZ-a, ali za nas je i dalje neprihvatljivo. Trojka inzistira na sprovođenju presuda Europskog suda pravde, a ne samo Ustavnog suda BiH", rekao je Nikšić, ističući da prijedlog HDZ-a ne može biti dio paketa tehničkih izmjena Izbornog zakona jer se za novi model izbora članova Predsjedništva mora promijeniti ustav države.

A što se tiče paketa integriteta, stručnjaci smatraju da je potez Schmidta očekivan, posebno nakon što je rok za izmjene i domaći dogovor postavljen prije četiri mjeseca. Bivši član SIK-a BiH Vehid Šehić kaže da je Schmidt uvažio prijedloge OSCE-a ali i koalicije „Pod lupom" koja prati izborne procese nekoliko posljednjih ciklusa. Birački odbori su, kaže Šehić, bili slaba karika, zbog čega je odluka Schmidta očekivana.

„Ove izmjene bi mogle utjecati na veću izlaznost. Ovo je zaštita dostojanstva građana, što se političarima ne sviđa. Ovim se iz jednadžbe izbacuje ljudski faktor koji može promijeniti volju birača. To je najbitnije u cijelom izbornom procesu", rekao je Šehić, prenosi N1.

Short teaser Nakon nametanja izmjena Izbornog zakona, iz RS-a poručuju da je europski put završen, dok iz Trojke pozdravljaju odluku.
Item URL https://www.dw.com/hr/izborni-zakon-u-bih-nakon-odluke-schmidta-nova-kriza-i-ultimatumi/a-68679111?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/62619038_303.jpg
Image caption Christian Schmidt i Bonske ovlasti
Image source Elman Omic/AA/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/62619038_303.jpg&title=Izborni%20zakon%20u%20BiH%3A%20Nakon%20odluke%20Schmidta%20nova%20kriza%20i%20ultimatumi%3F

Item 11
Id 68675817
Date 2024-03-27
Title Scholz u Ljubljani: sloga na južnoj strani Alpa
Short title Scholz u Ljubljani: sloga na južnoj strani Alpa
Teaser Njemački kancelar je tijekom prvog boravka u Sloveniji rekao kako brzina ispunjavanja kriterija mora biti najvažniji faktor u procesu proširenja Europske unije na zapadni Balkan.

Prvi posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza Sloveniji bio je kratak: oko četiri poslijepodne u utorak (26.3.) njemački kancelar je sletio u ljubljansku zračnu luku, nešto nakon osam navečer je s istog mjesta zrakoplovom Luftwaffe poletio natrag u Berlin.

Razlog za tako kratki boravak bi, kako se saznaje u kuloarima u Bundestagu, mogao biti drugačiji prvobitni plan posjeta jugoistoku Europe koji je prije podne sadržavao i slijetanje u obližnji glavni grad jedne druge članice Europske unije. No burni početak predizborne kampanje u toj zemlji odgodio je kancelarov posjet za neki kasniji termin.

Posljednji put Sloveniju je jedan predsjednik njemačke vlade posjetio prije 13 godina. Tada su se u kolovozu 2011. u Ljubljani sreli tadašnja kancelarka Angela Merkel i slovenski premijer Borut Pahor.

Sada su Olaf Scholz i njegov domaćin Robert Golob izašli pred novinare nakon kratkog razgovora i prije nego što će se uputiti u Brdo kod Kranja na radnu večeru.

Različiti stavovi o bliskoistočnom problemu

Spornih trenutaka između Slovenije i Njemačke ionako (gotovo) da i nema, sloga između najveće i jedna od najmanjih članica Europske unije vlada glede svih najavljenih tema razgovora dvojice predsjednika vlada: Ukrajina, približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, te migracije. No ipak jedna tema strši u moru sloge: rat u Pojasu Gaze. Slovenija, i to je bilo vidljivo prošlog tjedna na samitu u Bruxellesu, je uz Španjolsku i Irsku jedan od najvećih kritičara postupka Izraela u Gazi.

Slovenski premijer istaknuo je kako svaka država može imati svoje stajalište, a Slovenija je uvijek imala prijateljske odnose s "objema stranama", Izraelom i Palestinom, odnosno s arapskim narodima. Pa ipak je istaknuo razumijevanje za njemačko stajalište. „U Sloveniji razumijemo i poštujemo njemačko stajalište, koje je uvjetovano i pogledom na prošlost i na današnje odnose Njemačke i Izraela", rekao je Golob. Pritom je slovenski premijer istaknuo da Slovenija kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-adjeluje kao "pošteni posrednik za postizanje mira".

On je u potpunosti podržao kancelara koji je istaknuo potrebu povećanja humanitarne pomoći stanovništvu Gaze za što je potrebno stabilno primirje. Scholz je prekid vatre povezao i s bezuvjetnim puštanjem na slobodu izraelskih talaca koji se nalaze u rukama Hamasa.

Daljnja pomoć Ukrajini

Po pitanju Ukrajine između Njemačke i Slovenije vlada veća sloga. „Naše dvije zemlje glede pomoći Ukrajini blisko surađuju i koordiniraju svoje stavove. Imaju slične poglede na ono što treba učiniti. Ali također moramo podržati Ukrajinu oružjem koje joj sada treba", rekao je njemački kancelar.

Slovenija je s Njemačkom već sklopila sporazum o besplatnoj isporuci motornih vozila za vojnu pomoć Ukrajini. U zamjenu za motorna vozila Slovenija je Ukrajini poslala 28 slovenskih tenkova M55S.

Širenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana

Nekoliko dana nakon zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom se govorilo i o proširenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. Oba državnika su dala do znanja da je mjesto svim ovim zemljama u Europskoj uniji. Slovenija i Njemačka pripadaju među zemlje koje se najsnažnije zalažu za članstvo zemalja zapadnog Balkana.

Scholz je izrazio zadovoljstvo time što je proces približavanja „dobio na zamahu". „Dobro je da se pojavila nova dinamika i da guramo naprijed mnoga specifična pitanja. To se odnosi na rješavanje bilateralnih sukoba koji su prepreka, kao što je pitanje: Kako sada možemo pokrenuti proces sa Sjevernom Makedonijom, a da ga ne ometaju sporovi među državama članicama? To se odnosi na pitanje Srbije/Kosova, a naravno i na pitanje: Što dalje s Bosnom i Hercegovinom?", rekao je Scholz. On je naglasio kako treba iskoristiti i Berlinski proces za konkretno poboljšanje u rješavanju problema.

S osvrtom na Bosnu i Hercegovinu Scholz je istaknuo potrebu provođenja reformi. On je rekao da na putu prema EU-u ne smije biti ustupaka kada su kriteriji u pitanju bez obzira na to koliko je želja za članstvom velika. „Trenutak ulaska u Europsku uniju bi najviše trebao ovisiti o ispunjavanju kriterija", rekao je Scholz i dodao: "Ovo nije geopolitički proces donošenja odluka, nego se radi o konkretnim reformama i koracima... Njemačka neće biti samo promatrač, nego je spremna aktivno pridonijeti ovom procesu."

Golob je zahvalio Scholzu koji je, kako je rekao, odigrao važnu ulogu u uvjeravanju skeptičnih europskih čelnika o europskoj perspektivi zapadnog Balkana.

Scholz i Golob su se složili da je EU potrebno istodobno reformirati i, prije svega, pojednostaviti procese donošenja odluka. Slovenski premijer istaknuo je kako se prečesto događa da Europsko vijeće bude blokirano zbog jedne države članice koja tako može ostvarivati ​​svoje interese. “Zato smatram da je reforma nužna”, dodao je.

Short teaser Olaf Scholz je tijekom svog prvog posjeta Soveniji podržao proširenje Europske unije na zapadni Balkan.
Item URL https://www.dw.com/hr/scholz-u-ljubljani-sloga-na-južnoj-strani-alpa/a-68675817?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/68675146_303.jpg
Image caption Sloga u većini pitanja: Scholz i Golob u Brdu kod Kranja
Image source Kay Nietfeld/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68675146_303.jpg&title=Scholz%20u%20Ljubljani%3A%20sloga%20na%20ju%C5%BEnoj%20strani%20Alpa

Item 12
Id 68663222
Date 2024-03-27
Title Njemački mirovinski sustav: kako spriječiti kolaps?
Short title Njemački mirovinski sustav: kako spriječiti kolaps?
Teaser Njemačka se suočava s izazovima oko mirovinskog sustava. Sve je veći broj umirovljenika a sve manji broj zaposlenih. Ministar financija predlaže ulaganje u dionice, ali oporba to kritizira.

Nakon što generacije rođene između 1955. i 1969. godine i poznate kao "baby boomers", odupolako odlaze u mirovinu, očekuje i radi se da će imatio generaciji za koju se očekuje duži životni vijek. Međutim, broj zaposlenih u Njemačkoj ne, koji bi trebali financirati njihove mirovine, ne raste proporcionalno. To znači da će sve veći broj penzioneraumirovljenika biti na teretu sve manjem broju ljudi koji rade. Pitanje koje se postavlja je tko će financirati mirovine starijih generacija?

Njemački sustav mirovina, koji je uveden još 1889. godine, temelji se na obaveznom osiguranju, gdje se mirovine sadašnjih penzioneraumirovljanika financiraju novčanim iznosima koji se odbijaju od plaća zaposlenih to je sustav poznat kao "generacijski ugovor".

Na početku 1960-ih godina, dolazilo je šest radnika na jednog penzionera.umirovljenika. Danas je ta proporcija 2:1, s tim što i dalje pada. Značajan dio državnog proračuna odlazi na podršku njemačkom mirovinskom sustavu: u 2024. godini, 127 milijardi eura će biti uplaćeno u mirovinski fond, što čini trećinu svih državnih izdataka. Očekuje se da će se ova svota do 2050. gotovo udvostručiti.

U isto vrijeme, penzioneriumirovljenici su postali značajna grupa birača. Zato je osiguravanje funkcioniranja mirovinskog sustava postalo tema žestokih rasprava i prisutna je hitna potreba za djelovanjem.

Aktualna savezna vlada koju čine socijaldemokrati (SPD), zeleni i liberali (FDP), ne želi smanjiti mirovine. Isto tako ona ne želi povećavati doprinose za mirovine ni povećavati starosnu granicu za odlazak u mirovinu, u koju se sada ide sa 67 godina.

Novi plan: "Mirovina na temelju dionica"

Kako bi se riješio problem, ministar financija Christian Lindner iz FDP-a predložio je plan prema kojem će država preuzeti kredit od za početak dvanaest milijardi eura i investirati ga na tržištu dionicama.

Konkretno, planira se osnivanje fonda kojim će upravljati neovisna javna zaklada kao tzv. generacijskim kapitalom. Novac će biti globalno raspoređen u dionice, pri čemu će se dobit prvo vraćati u javnu blagajnu.

"Više od jednog stoljeća su propuštene prilike za mirovine, koje je nudilo tržište kapitala. Sada bismo time ulagali u budućnost ovog društva", napisao je Lindner na platformi X.

Svota od dvanaest milijardi eura trebala bi se povećavati za tri posto svake godine u narednom razdoblju. Do 2035, dionice bi trebale biti vrijedne najmanje 200 milijardi eura, kako bi podržale državno mirovinsko osiguranje.

Kritike iz CDU-a

CDU kao najveća oporbena stranka, kritizira ovaj plan kao neefikasan. Axel Knoerig (CDU), zamjenik predsjedavajućeg Odbora za rad i socijalna pitanja u Bundestagu, rekao je za Ippen. Media da tzv. Mirovinski paket II ne jamči "dugoročno osiguravanje njemačkih mirovina". On dovodi "do povećanja doprinosa u budućnosti i time dodatno opterećuje zaposlene".

CDU nije u principu protiv ulaganja na tržištu kapitala radi ostvarivanja dodatnih prihoda od kamata, ali trenutni koncept, prema Knoerigu, ne donosi "značajan prihod s obzirom na dodatno opterećenje dugom".

Široko rasprostranjena ulaganja u dionice donose, prema podacima Njemačkog instituta za dionice, prosječno šest do osam posto dividendi godišnje. Ministar financija Christian Lindner očekuje "više od tri, četiri posto dobiti".

Ulaganje na burzu nosi rizik potpunog gubitka novca, ali prema podacima Saveznog ministarstva financija trebalo bi uspostaviti sigurnosni mehanizam radi zaštite imovine zaklade.

Kako funkcionira njemački sustav mirovina?

U Njemačkoj je obavezno državno mirovinsko osiguranje samo za zaposlene. Samozaposleni, odnosno privatnici i vlasnici tvrtki mogu uplaćivati novac u državni mirovinski sustav ili u privatna osiguranja. Činovnici, koji su oslobođeni plaćanja poreza, imaju vlastiti mirovinski sustav. Ove dvije grupe čine oko 12 posto radne snage u Njemačkoj.

Političari lijevog centra su u prošlosti često zahtijevali da se ove često dobro plaćene grupe činovnika integriraju u državno osiguranje. Jer, samo tako se sustav može dugoročno stabilizirati.

U državni mirovinski fond trenutno se uplaćuje 18,6 posto mjesečne bruto plaće zaposlenih, pri čemu radnik i poslodavac plaćaju po pola. Mjesečni doprinos ne smije premašiti 1404,30 eura.

Vlada očekuje da će stopa doprinosa od 2028. godine porasti na 20 posto i do 2035. na 22,3 posto, kao i da će na ovoj razini ostati do 2045. godine.

Trenutna "razina mirovina" - iznos koji se isplaćuje umirovljenicima svakog mjeseca - iznosi 48 posto prosječne mjesečne plaće, a to vlada planira zakonski jamčiti do 2040. godine.

Što ako državna mirovina nije dovoljna

U 2023. godini je, prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja, prosječna mjesečna mirovina u Njemačkoj iznosila 1.550 eura. No trenutni podaci pokazuju da 61 posto penzioneraumirovljenika prima manje od 1.200 eura mjesečno iz državnog mirovinskog osiguranja. Svaki treći penzionerumirovljenik čak prima manje od 750 eura.

Mnoge žene u Njemačkoj primaju znatno manju ili čak nikakvu mirovinu. To je zato što su radile u oblasti slabo plaćenih poslova. Mnoge su godinama bile domaćice i nisu se vraćale na posao dugo nakon rođenja djece.

Ponovno zapošljavanje, nakon dugogodišnjeg izbivanja s tržišta rada, nije jednostavno. Za mnoge mirovina nije dovoljna kako bi pokrila osnovne troškove, pa rade kako bi je nadopunile ili primaju socijalnu naknadu od države.

Predizborna kampanja za parlamentarne izbore 2025. godine je pred vratima. Očekuje se da će mirovine igrati važnu ulogu. Lijeva populistica Sahra Wagenknecht želi pozicionirati svoju novu stranku BSW kao "glas njemačkih umirovljenika". Bivša čelna političarka stranke Ljevice najavila je da će se tijekom predizborne kampanje usredotočiti na temu osiguranja mirovina.

"Mirovina je vjerojatno najveći socijalni problem današnjice", rekla je Wagenknecht u intervjuu listu Augsburger Allgemeine Zeitung. "Socijalno- politički skandal je da mnogi primaju nisku mirovinu, unatoč desetljećima uplaćivanih doprinosa".

Pitanje je hoće li stranke aktualne vlade moći profitirati od planirane mirovine iz dobiti od dionica tijekom izborne kampanje 2025. godine. Čak i ako bi se planirano financiranje mirovina u dionicama usvojilo u Bundestagu, projekt bi mogao da rastereti mirovinski tek u dugoročnom razdoblju.

Short teaser U Njemačkoj je sve više penzionera a sve manje radno-sposobnih. Kkao finansirati penzije u budućnosti?
Item URL https://www.dw.com/hr/njemački-mirovinski-sustav-kako-spriječiti-kolaps/a-68663222?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/64823859_303.jpg
Image caption Budući umirovljenici u Njemačkoj mogli bi imati problema
Image source Sebastian Kahnert/dpa ZB/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/64823859_303.jpg&title=Njema%C4%8Dki%20mirovinski%20sustav%3A%20kako%20sprije%C4%8Diti%20kolaps%3F

Item 13
Id 68671014
Date 2024-03-26
Title Rezolucija UN-a i prekid vatre u Gazi
Short title Rezolucija UN-a i prekid vatre u Gazi
Teaser Unatoč rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a kojom se traži trenutni prekid vatre u Pojasu Gaze, čini se da je primirje još uvijek daleko. Izrael je kritizirao rezoluciju, Hamas je priopćio da ostaje pri svojim zahtjevima.

„Zahtjev Vijeća sigurnosti UN-a za trenutnim prekidom vatre u Pojasu Gaze ojačao je militantni islamistički Hamas i naveo ga da odbaci američki kompromisni prijedlog o novom dogovoru o taocima", izjavio je izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz. On je u razgovoru za radio Izraelske vojske rekao da je razočaran što SAD nisu uložile veto na rezoluciju.

“Očekujemo da nas prijatelji osnaže u ovom teškom trenutku, a ne da nas oslabe protiv Hamasa i svih drugih neprijatelja”, rekao je Katz.

Gotovo šest mjeseci nakon početka rata, Vijeće sigurnosti UN-a je prvi put pozvalo na "trenutni prekid vatre" u Pojasu Gaze. Osim toga, najmoćnije tijelo u Ujedinjenim narodima zahtijeva trenutačno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca koje drži militantna islamistička teroristička milicija Hamas.

Usvajanje rezolucije je bilo moguće jer SAD, za razliku od prijašnjih glasanja o zahtjevu za trenutačnim prekidom vatre, ovaj puta nisu uložile veto, nego su bile suzdržane prilikom glasanja. Za odluku je glasalo preostalih 14 članica Vijeća.

Utjecaj na rat nejasan

Rezolucija poziva na prekid vatre za vrijeme islamskog mjeseca posta ramazana, koji je počeo prije dva tjedna. Također se naglašava potreba da se omogući više humanitarne pomoći u Pojas Gaze i da se ojača zaštita civila na palestinskom području.

Ovom odlukom, koja je obvezujuća prema međunarodnom pravu, dodatno je pojačan međunarodni pritisak na sukobljene strane Izrael i Hamas. Međutim, upitno je hoće li i u kojoj mjeri rezolucija imati utjecaja na odluke izraelske vlade premijera Benjamina Netanyahua ili Hamasa o daljnjem tijeku rata.

Netanjahu otkazao putovanje delegacije u SAD

Kao odgovor na, kako je rekao, "promjenu američkog stava", izraelski premijer Benjamin Netanjahu je otkazao planirani put dvojice izraelskih diplomata u Washington. SAD su, rekao je Netanjahu, odstupile od svog "principijelnog stava”. Propust da iskoriste veto bilo je, rekao je Netanjahu, "jasno povlačenje" s prethodnog stajališta i utječe na ratne napore protiv Hamasa u Pojasu Gaze, kao i na napore da se oslobode taoci.

Glasnogovornik Bijele kuće John Kirby, međutim, rekao je da američki stav ostaje isti. "Vrlo smo razočarani što neće doći u Washington D.C. kako bi nam pružili priliku da s njima obavimo detaljnu raspravu o održivim alternativama operaciji u Rafi", rekao je Kirby o otkazivanju posjete izraelskog izaslanstva. Visoki američki dužnosnici će, kako je rekao Kirby, nastaviti sastanke u odvojenim razgovorima s izraelskim ministrom obrane Yoavom Gallantom, koji je trenutno u Washingtonu.

Izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer i savjetnik za nacionalnu sigurnost Zachi Hanegbi trebali su danas odletjeti u SAD kako bi se sastali s visokim američkim vladinim dužnosnicima. Domaćini su, kako je rekao Kirby, željeli izraelskim gostima predstaviti alternative kopnenoj ofenzivi koju je Izrael planirao na grad Rafu na jugu Gaze, a koju SAD i drugi saveznici odbijaju.

Zaokret SAD-a

Napori da Vijeće sigurnosti UN-a pozove na prekid vatre do sada nisu uspjeli, uglavnom zbog SAD-a. Od početka rata u listopadu prošle godine, Washington, najbliži izraelski saveznik, protivio se prekidu vatre i tri puta je uložio veto na rezolucije. Predstavnici SAD-a pozivali su na kraće "prekide vatre".

U petak je Washington napravio zaokret i po prvi put u rezoluciji pozvao na "trenutni i trajni prekid vatre" u ratu u Gazi. Međutim Rusija i Kina su uložile veto. Nacrt rezolucije za Moskvu i Peking nije išao dovoljno daleko. U njihovim je očima tekst bio, između ostalog, previše proizraelski i mjestimično nedovoljno obvezujući.

S obzirom na sve veći broj civilnih žrtava i prijetećom gladi u dijelovima blokiranog Pojasa Gaze, SAD su nedavno pojačale pritisak na Izrael. Američki predsjednik Joe Biden se izjašnjava sve više kritično, primjerice u vezi s planiranom kopnenom ofenzivom Izraela na grad Rafah na jugu Pojasa Gaze.

EU inzistira na provedbi rezolucije

Najviši predstavnici Europske unije pozdravili su rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. “Provedba ove rezolucije ključna je za zaštitu svih civila”, napisala je predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen na društvenoj mreži X. Slično su izjavili i predsjednik Vijeća EU Charles Michel i povjerenik za vanjske poslove Josep Borrell.

EU je već prošle sedmice pozvala na prekid vatre. U izjavi sa samita Vijeća EU-a navodi se da oni pozivaju na trenutni humanitarni prekid vatre "kao preduvjet za trajni prekid vatre, bezuvjetno oslobađanje svih talaca i pružanje humanitarne pomoći".

Unatoč rezoluciji, teroristička organizacija Hamas prema vlastitim navodima ostaje pri svojim zahtjevima, a oni uključuju, osim sveobuhvatnog prekida vatre, povlačenje izraelskih trupa iz Gaze i povratak raseljenih ljudi. Teroristička organizacija je za dosadašnji neuspjeh pregovora okrivila Izrael. Sam Izrael pak odbija povlačenje i trajni prekid vatre - obje točke su nespojive s ratnim ciljem potpunog uništenja Hamasa.

Uvjete militantnog islamističkog Hamasa za prekid vatre Izrael je odbacio. Zahtjevi su pokazali da Hamas nije zainteresiran ni za kakav dogovor, stoji u priopćenju iz ureda premijera Benjamina Netanjahua.

Baerbock o perspektivi nenasilne budućnosti za Palestince

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) se tokom posjete palestinskim autonomnim područjima na Zapadnoj obali založila za "reorganizaciju palestinskih vlasti kroz tehnokratsku vladu". Palestinci sada trebaju perspektivu bolje, nenasilne budućnosti u vlastitoj državi bez Hamasa, rekla jeBaerbock nakon razgovora sa svojim palestinskim kolegom Riadom al-Malikijem i palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom.

Baerbock danas razgovara s izraelskim kolegom Katzom. Prethodno je boravila u Egiptu gdje je pozdravila donošenje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.

(ARD)

Short teaser Unatoč rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a kojom se traži trenutni prekid vatre u Gazi, čini se da je primirje još daleko.
Item URL https://www.dw.com/hr/rezolucija-un-a-i-prekid-vatre-u-gazi/a-68671014?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/68663663_303.jpg
Image caption Vijeće sigurnosti UN-a
Image source Craig Ruttle/AP Photo/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68663663_303.jpg&title=Rezolucija%20UN-a%20i%20prekid%20vatre%20u%20Gazi

Item 14
Id 68670671
Date 2024-03-26
Title Moskva teroristički napad povezuje s Ukrajinom
Short title Moskva teroristički napad povezuje s Ukrajinom
Teaser U potrazi za motivima za napad na moskovsku koncertnu dvoranu, u ruskim medijima kruže različite verzije o mogućim organizatorima. Ukrajina se uvijek iznova pojavljuje u tim narativima.

Ruska Savezna sigurnosna služba (FSB) iznijela je teške optužbe protiv Ukrajine u vezi napada na "Crocus City Hall" od 23. ožujka, kada su poginule najmanje 133 osobe, uključujući i nekoliko djece. U zvaničnom priopćenju se navodi da su teroristi koji su izvršili napad imali "kontakte s ukrajinskom stranom“.

Kao objašnjenje se navodi da su osumnjičeni uhapšeni u regiji Brjansk u blizini sela Hatsun. Odatle put vodi do graničnog prelaza Troebortnoje na granici između Rusije i Ukrajine, a sumnja se da su planirali i da pobjegnu u Bjelorusiju.

Jedan od uhapšenih je, prema medijskim izvještajima, izjavio da je 4. ožujka letio za Moskvu i da je za ovaj napad angažiran putem Telegram kanala nepoznatog islamističkog propagatora. Prema njegovom priznanju, organizator terorističkog napada mu je obećao 500.000 rubalja (oko 5000 eura).

Još jedan od uhapšenih, koji je govorio tadžijski jezik, tvrdio je da je osoba koju on naziva Abdulo bio uključen u napad i da ga je 13. ožujka sreo u Rusiji.

"Centar za širenje terorizma"

Ruski mediji i blogeri izvještavaju da su teroristi pokušali pobjeći u automobilu marke Renault Megane. Oni su zaustavljeni 100 kilometara od rusko-ukrajinske granice, napisala je glavna urednica ruskog propagandnog kanala RT.

Nakon toga je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, na svom Telegram kanalu optužila zapadne zemlje da pretvaraju Ukrajinu u "centar za širenje terorizma“.

Predsjednik Vladimir Putin je u svom televizijskom obraćanju također koristio tu tezu. On je rekao da je "prozor mogućnosti" za teroriste pripremljen kako bi se mogli domoći Ukrajine.

Glasine o Ruskom dobrovoljačkom korpusu

Jedan anonimni izvor lista "Kommersant" izvijestio je o mogućoj umiješanosti Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RDK) u organizaciju napada. RDK se sastoji od ruskih državljana koji se bore na strani Ukrajine.

List nije objavio potvrdu ovih informacija, ali su, prema riječima sugovornika "Kommersanta", teroristi mogli nositi lažne brade i brkove.

Sudeći prema video snimku sa ispitivanja uhapšenih koji su osumnjičeni za napad, oni ipak potiču iz Centralne Azije. RDK je odbacio optužbe i pojasnio da ne primjenjuje terorističke metode.

"Provokacija Kremlja"

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine odbacilo je sve optužbe o umiješanosti Ukrajine u teroristički napad. Nasuprot tome, Kijev je iznio teške optužbe protiv ruske obavještajne službe FSB.

U zvaničnom priopćenju ukrajinsko ministarstvo je te optužbe nazvalo "planiranom provokacijom Kremlja". Istaknuto je i da bi te optužbe mogle biti korištene kako bi se "pojačala mobilizacija ruskih građana“.

Strukture ruske obavještajne službe FSB mogle bi biti umiješane u napade, navedeno je još, kao i da bi strah javnosti od terorističke prijetnje mogao doprinijeti povećanju rejtinga aktualnog predsjednika Putina.

Sličan stav iznio je i opozicioni političar Gari Kasparov. On je ukazao da su visoki ruski politički zvaničnici u posljednje vrijeme više puta zahtijevali povećanje broja pripadnika ruske vojske.

"Zajedno s današnjim terorističkim napadom, to bi mogao biti dio jedne posebne operacije režima kako bi se rusko društvo mobiliziralo za rat protiv Ukrajine“, istakao je Kasparov.

„Korištenje za vlastite svrhe"

Ruski stručnjak za islam Ruslan Sulejmanov, koji živi u Azerbejdžanu, u razgovoru za DW ukazuje na političku instrumentalizaciju napada. „Bez obzira tko stoji iza toga, ruske vlasti će teroristički napad u Moskvi vjerojatno iskoristiti za vlastite svrhe, nezavisno od toga je li im poznat istinski organizator.“

Prema njegovim riječima, glavni zadatak Kremlja nije prvenstveno "uništavanje terorističkih ćelija, već prije svega mobilizacija stanovništva u Rusiji protiv zajedničkog neprijatelja u Ukrajini, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, a možda čak i najava skore mobilizacije."

Spor oko pripisivanja odgovornosti

U međuvremenu, teroristička organizacija Islamska država je već preuzela odgovornost za napad u Moskvi. U subotu, samo dan nakon napada, ogranak tzv. Islamske države poznat kao ISIS-K, pri čemu se K odnosi na Horasan (perzijski Khorasan) što je stari naziv za regiju koja je obuhćala dijelove Irana, Turkmenistana i Afganistana, javno se pohvalio napadom. Njihovo priopćenje objavljeno je putem novinske agencije Amaq, bliske ISIS-u, a distribuirano je putem Telegrama.

Stručnjaci se ipak ne slažu oko autentičnosti tog priopćenja. Za Petera Neumanna, profesora na King's Collegeu u Londonu, verzija o umiješanosti ISIS-a je logična.

On u objavi na platformi X, nekadašnjem Twitteru, zaključuje da je takva mustra terorističkih napada karakteristična za tu organizaciju, te da ogranak ISIS-K aktivno "novači ljude na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza“.

S druge strane, stručnjak za islam Ruslan Sulejmanov ISIS-ovu verziju ne smatra vjerodostojnom. "Do sada nema pouzdanih izvora koji mogu potvrditi povezanost između ISIS-K i terorističkog napada u Moskvi", rekao je Sulejmanov.

Short teaser Ukrajina se uvijek iznova spominje u ruskim narativima o mogućim organizatorima napada na moskovsku koncertnu dvoranu.
Item URL https://www.dw.com/hr/moskva-teroristički-napad-povezuje-s-ukrajinom/a-68670671?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/68658621_303.jpg
Image source Shamil Zhumatov/REUTERS
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68658621_303.jpg&title=Moskva%20teroristi%C4%8Dki%20napad%20povezuje%20s%20Ukrajinom

Item 15
Id 68670214
Date 2024-03-26
Title Tvornica izuma slavi jubilej: od airbaga do MP3
Short title Tvornica izuma slavi jubilej: od airbaga do MP3
Teaser Televizija visoke rezolucije, airbag, MP3 – iza svih tih pronalazaka kriju se patenti njemačkih instituta „Fraunhofer“. Tamo punih 75 godina otkrivaju stvari koje mijenjaju svakodnevicu cijelog svijeta.

„Fraunhoferovo društvo za poticanje primijenjenog istraživanja" osnovano je u Münchenu 26. ožujka 1949. godine. Ideja je bila da se nakon Drugog svjetskog rata praktičnim istraživanjem pomogne oporavak privrede.

Društvo „Fraunhofer“ tako je postalo treća velika istraživačka zajednica koja ne djeluje unutar nekog sveučilišta i to nakon Njemačke istraživačke zajednice i društva „Max Planck".

Ali „Fraunhofer" se isprva morao baviti pribavljanjem sredstava. Prvi institut je osnovan tek 1954. u Mannheimu i bavio se primijenjenom mikroskopijom, fotografijom i kinematografijom.

Danas 30.000 zaposlenih radi za sve ogranke „Fraunhofera“ u 76 instituta i jedinica. To je najveća organizacija za primijenjena istraživanja u Njemačkoj.

Društvo nosi ime Josefu von Fraunhoferu. Taj optičar rođen krajem 18. stoljeća u Straubingu razvijao je dalekozore i mikroskope kojima je, između ostalog, otkrio linije spektra u Sunčevoj svjetlosti.

Bio je uspješan i kao poduzetnik. Znanost i praktična primjena tako su postali i uzor društva „Fraunhofer", jer ideja je da se pronalascima zaradi i novac.

Brojni pronalasci

Ljudi širom sveta možda nisu ni čuli za „Fraunhofer“, ali svakako znaju njihove pronalaske. Recimo, 1989. je jedan od njihovih instituta prijavio patent kojim se audio-podaci tako kodiraju da se mogu „komprimirati" bez velikog gubitka kvaliteta zvuka. Do danas je MP3 ostao standard pri snimanju i prijenosu audio-podataka preko interneta.

Bijelo LED svjetlo također je izum „Fraunhofera". Prije toga se kombinirala svjetlost plavih, zelenih i crvenih LED-svjetiljki kako bi se dobilo bijelo, a to je bilo komplicirano i skupo.

Onda je 1995. „Fraunhoferovom" institutu za primijenjenu fiziku čvrstih tijela u Freiburgu pošlo za rukom da stvori „pravo" bijelo svjetlo. Izumi „Fraunhofera" su i airbagovi u automobilima kao i HD televizija visoke rezolucije koja je danas mahom u primjeni.

Samo 2022. godine instituti „Fraunhofer" su prijavili 443 pronalaska.

Zloupotrebe budžeta?

Danas godišnji budžet tih instituta iznosi preko tri milijarde eura. Oko milijardu od toga iz budžeta daju država i pokrajine, ostalo dolazi direktno iz privrede ili iz natječaja za znanstvene projekte.

No, društvo „Fraunhofer" našlo se na udaru državnih revizora u veljači prošle godine. Tvrdilo se da je „Fraunhofer" posezao za subvencijama iako ima dovoljno sredstava.

Tadašnji predsjednik društva Reimund Neugebauer kritiziran je jer se previše „opuštao" na putovanjima, korištenjem službenih vozila i troškovima reprezentacije.

Prošlog svibnja je Neugebauer napustio funkciju, a u rujnu je otpušten i član uprave Alexander Kurz zbog „teške povrede obaveza". „Fraunhofer" od njega i Neugebauera potražuje naknadu štete.

Možda je to sve utjecalo da 75-godišnji jubilej bude obilježen skromnije nego što zaslužuje povijest „Fraunhofera".

jkh/nr (br)

Short teaser Televizija visoke rezolucije, airbag, MP3 – iza svih tih pronalazaka kriju se patenti njemačkih instituta „Fraunhofer“.
Item URL https://www.dw.com/hr/tvornica-izuma-slavi-jubilej-od-airbaga-do-mp3/a-68670214?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/48730037_303.jpg
Image caption Ima iza mnogih izuma
Image source picture-alliance/dpa/A. Gebert
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/48730037_303.jpg&title=Tvornica%20izuma%20slavi%20jubilej%3A%20od%20airbaga%20do%20MP3

Item 16
Id 68667841
Date 2024-03-26
Title Postignut sporazum: strojovođe će kraće raditi i dvije godine neće štrajkati
Short title Strojovođe će kraće raditi i dvije godine neće štrajkati
Teaser U dogovoru o kolektivnom ugovoru između Njemačke željeznice i sindikata strojovođa GDL, uprava je pristala na dalekosežne kompromise kada je u pitanju radno vrijeme: 35-satni radni tjedan do 2029. - uz istu plaću.

Njemačka željeznica Deutsche Bahn (DB) i Njemački sindikat strojovođa (GDL) dogovorili su postupno smanjenje standardnog tjednog radnog vremena sa sadašnjih 38 na 35 sati do 2029. uz punu naknadu plaće. Na taj je način Željeznica udovoljila glavnom zahtjevu GDL-a u sporu o kolektivnom ugovoru.

„Pregovori su bili teški, ali smo uspjeli postići inteligentan kompromis", rekao je direktor za personalna pitanja DB-a Martin Seiler. „Ključni element je inovativni opcijski model s kojim zaposlenici koji rade u smjenama mogu sami odlučivati ​​o svom tjednom radnom vremenu u budućnosti.” Tko god želi raditi više – do 40 sati tjedno – može to učiniti i dobiti 2,7 posto više plaće za svaki dodatni sat tjedno, pojasnili su u željeznici.

Redukcija nije automatska

Međutim, neće svi koraci postupnog smanjivanja radnog vremena biti automatski ostvareni. U 2025. zaposlenici će i dalje moći birati žele li raditi 37 ili 38 sati od sljedećeg siječnja.

Od početka 2027. ide smanjenje na 36 sati, pa postupno sve do 35 u 2029. No svaki put će zaposlenici sami morati reći, žele li skratiti radno vrijeme uz istu plaću ili ga produžiti uz povećanje plaće.

U sporu između uprave Njemačke željeznice i sindikata GDL-a dugo nije bilo nikakvih pomaka. Zbog toga je sindikat u više navrata štrajkao i paralizirao željeznički promet u zemlji. To je, uz stotine tisuća putnika, ozbiljno pogodilo i gospodarstvo koje je imalo problema s opskrbom i dostavom.

Nedavno su DB i GDL već bili blizu sporazuma koji je predviđao postupno smanjenje standardnog radnog vremena na 36 sati tjedno. No, GDL je nastavio inzistirati na 35-satnom tjednu i pregovori su propali. Došlo je do novih štrajkova.

No, prije nešto više od tjedan dana Željeznica i GDL su, na opće iznenađenje, objavili da ponovno pregovaraju. I konačno postigli dogovor.

Nema štrajkova do veljače 2026.

Kolektivni pregovarački spor je riješen u ponedjeljak. Time su izbjegnuti štrajkovi za Uskrs - nakon šest rundi štrajkova, željeznički će promet biti pošteđen obustava rada najmanje do kraja veljače 2026. Do tada vrijedi obveza sklapanja mira s GDL-om.

Kolektivni ugovor vrijedi 26 mjeseci do 31. prosinca 2025., nakon čega slijedi dvomjesečna faza pregovora u kojoj nisu mogući štrajkovi. To, naravno, ne znači da će Njemačke željeznice sada postati točnije, ali barem će voziti uz uobičajena zakašnjenja.

Kompromis koji je sada dogovoren zahtijeva od sindikata da dopusti dulje vremensko razdoblje za smanjenje radnog vremena, a ne automatsko smanjenje. Osim toga dogovoreno je i povećanje plaće za 420 eura u dva koraka: 210 eura više mjesečno 1. kolovoza 2024. i još 210 eura 1. travnja 2025. Bonus za kompenzaciju inflacije od 2.850 eura isplatit će se u dvije faze od ožujka.

GDL, sindikat strojovođa, je u pregovorima tražio proširenje svoje nadležnosti za kolektivno pregovaranje i drugih zaposlenih unutar grupacije Njemačkih željeznica, ali je vodstvo DB-a to odbilo.

za (tagesschau)

Short teaser Novim kolektivnim ugovorom je uprava Željeznice pristala na uvođenje 35-satnog tjedna do 2029. - uz istu plaću.
Item URL https://www.dw.com/hr/postignut-sporazum-strojovođe-će-kraće-raditi-i-dvije-godine-neće-štrajkati/a-68667841?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/59063622_303.jpg
Image caption Neće biti štrajkova za Uskrs. Predsjednik sindikata strojovođa Claus Weselsky.
Image source Sebastian Willnow/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/59063622_303.jpg&title=Postignut%20sporazum%3A%20strojovo%C4%91e%20%C4%87e%20kra%C4%87e%20raditi%20i%20dvije%20godine%20ne%C4%87e%20%C5%A1trajkati

Item 17
Id 68338178
Date 2024-03-25
Title Energetske zajednice u Grčkoj: iz računice u održivost
Short title Energetske zajednice u Grčkoj: iz računice u održivost
Teaser Računi za struju su u Grčkoj među najvećima u Europi pa već i zbog toga grčki građani žele sami proizvoditi svoju električnu energiju. Ali to nije uvijek tako jednostavno...

Hyperion, prva demokratska zajednica obnovljive energije u Ateni, vrlo je slična nekoj takvoj u Njemačkoj, baš kao što im je zajednička i ideja: stvoriti demokratski kolektiv koji proizvodi obnovljivu energiju za članove zadruge i za druge u njihovoj zajednici.

Grčku obasjava 50% više sunčevog svjetla po četvornom metru nego Njemačku pa već i tako ova zemlja ima jedan od najvećih potencijala za obnovljivu energiju u Europi. Zato se Grčku smatra jednom od najatraktivnijih mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na svijetu.

Tijekom proteklog desetljeća udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji gotovo se udvostručio: s 11% na 20%, a prije svega se koristi energija vjetra i sunca. U isto vrijeme Grčka se postupno odriče ugljena i fosilnih goriva pa je tako od 2005. do danas smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za 43%.

No Hyperion i energetski zadružni pokret diljem Grčke više su od čiste energije. "Mi smo najbolje moguće rješenje za klimatsku krizu", kaže Takis Grigoriou, jedan od suosnivača Hyperiona. "Uzimamo stvari u svoje ruke, proizvodimo vlastitu energiju, demokratiziramo energetski sektor i ubrzavamo tranziciju na društveno pravedan i participativan način."

I ekološka i društvena zadaća

Hiperion je obećao donirati fiksni dio svoje zarade kućanstvima s niskim prihodima u Ateni, kulturnom centru koji promiče afričku kulturu i pučkoj kuhinji koja hrani siromašne u blizini glavnog grada.

Energetske zajednice, kaže Chris Vrettos, još jedan osnivač Hyperiona, "rješenje su na sjecištu dvije velike krize s kojima se suočavamo: ekološkog uništenja i demokratskog nazadovanja". Svaki od 130 članova Hyperiona ima jedan glas u svim procesima donošenja odluka zadruge.

Grigoriou, Vrettos i njihovi kolege članovi zadruge — mnoštvo profesionalaca, ljudi koji vode mala poduzeća i ekolozi iz Atene — borili su se tri godine kako bi pokrenuli Hyperion.

Središnja solarna farma projekta nalazi se u blizini Stymfalije, 80 kilometara jugozapadno od Atene u blizini Korintskog zaljeva na zemljištu unajmljenom od lokalnog poljoprivrednika. Kolektivna investicija od 330.000 eura bila je potrebna za 925 solarnih panela kineske proizvodnje.

Odlična investicija

Energija je u Grčkoj tako skupa — 2022. godine Grčka je imala najviše proizvođačke cijene u EU-u— da članovi Hyperiona procjenjuju da će se njihova investicija isplatiti već za tri do četiri godine.

Električna energija koju stvara farma Hyperion se točno mjeri i dovodi u elektroopskrbnu mrežu. Članovima kolektiva se tako stvorena količina energije odbija na njihovim računima za struju, ovisno o njihovim udjelima. Tako će to biti vjerojatno sljedećih 25 godina — koliko se očekuje da će solarni paneli raditi.

Grčka je još 2018. donijela zakonske propise o energetskim zajednicama, a prošle godine je zakon i dopunjen. Tim izmjenama u skladu sa smjernicama EU-a je proširena definicija energetske zajednice, čime se zadrugama olakšava proizvodnja obnovljive energije i iskorištavanje njezinih prednosti. Štoviše, novi zakon potiče građane na postavljanje takvih pogona za stvaranje čiste energije.

Već prethodni zakon je omogućio tvrtkama da se registriraju kao energetske zajednice i djeluju kao mali proizvođači energije. Od 2018. godine to je učinilo više od tisuću privatnih poduzetnika.

Svaka peta kuća – hladna po zimi

Članovima Hyperiona je važno istaći kako su energetska zajednica, a ne tek poduzetnici koji teže dobiti. Aktivni su na društvenim mrežama, organiziraju sastanke i manifestacije na kojima se raspravlja o pitanjima energije i okoliša.

Jeftina i čista energija samo je dio veće bitke, kažu osnivači Hyperiona. Gotovo polovica zgrada u Grčkoj vrlo je niske energetske učinkovitosti. To znači da zgrade trebaju više energije bilo za zagrijavanje, bilo za hlađenje.

Kolektiv želi pružati usluge energetske učinkovitosti svojim članovima, a na kraju i kućanstvima s malim prihodima. "Zaista, na prvom mjestu je energetska učinkovitost, a tek onda obnovljiva energija", kaže Aliki Korovessi iz Hyperiona. "Jer ne morate proizvoditi energiju koju nećete trebati."

Grčka ima visoku stopu energetskog siromaštva: svako peto kućanstavo nije u stanju dovoljno zagrijati svoj dom. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, cijene električne energije su odletjele nebu pod oblake, baš kao i zanimanje građana za samostalnu proizvodnju struje.

U manje od godinu dana, od studenog 2022. do kolovoza 2023., utrostručila se i snaga koju su proizvele energetske zajednice i broj aplikacija za vlastitu proizvodnju.

Računica gdje je dobit uvijek „nula"

Ograničenost elektroenergetske mreže je jedan od glavnih problema energetskih zajednica u Grčkoj. Prema institutu Green Tank, većina podnositelja zahtjeva ne može se spojiti na mrežu. Novim zakonom se propisuje više mrežnog prostora za provedbu projekata mjerenja učinka takvih građanskih inicijativa u proizvodnji električne energije.

Jer koliko god je zadruga Hyperion optimistična zbog svojih postignuća, neki od njezinih članova tu ne vide čistu računicu. Naime, do sad nijedna energetska zajednica u Grčkoj nije doživjela isplatu svojih ulaganja.

Učinak takvih zadružnih elektrana bi se trebao točno mjeriti i moguće je da one proizvedu više energije nego što članovi zadruge potroše. U tom slučaju energetska zajedinca bi trebala razliku dobiti isplaćeno – teoretski.

"To se jednostavno ne događa", konstatira Vrettos. "Nismo baš sigurni gdje je problem u procesu. Elektra tvrdi kako operator mreže ne šalje točne podatke, dok operator kaže da šalje podatke, ali da ponuđač ne provodi mjerenje."

To je Gordijski čvor koji će Hyperion morati riješiti ako se želi da i druge energetske zajednice slijede njegov put.

Uredili: Paul Hockenos, Rüdiger Rossig i Aingeal Flanagan

Ovaj je članak dio niza tekstova iz pet zemalja o energetskim zajednicama u Europskoj uniji, a nastao je uz potporu organizacije Journalismfund Europe.

Short teaser Računi za struju su u Grčkoj među najvećima u Europi, pa je već i to Grcima poticaj za okretanje održivosti.
Item URL https://www.dw.com/hr/energetske-zajednice-u-grčkoj-iz-računice-u-održivost/a-68338178?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&f=https://tvdownloaddw-a.akamaihd.net/dwtv_video/flv/me/me220927_Wind_AVC_640x360.mp4&title=Energetske%20zajednice%20u%20Gr%C4%8Dkoj%3A%20iz%20ra%C4%8Dunice%20u%20odr%C5%BEivost

Item 18
Id 68642550
Date 2024-03-24
Title Čarobni materijal pluto: za vino i za svemir
Short title Čarobni materijal pluto: za vino i za svemir
Teaser Pluto se može koristiti za zatvaranje boca vina i šampanjca, ali i kao toplotni izolator raketa. Hrast plutnjak također vezuje mnogo CO2, njegove šume su prepreka za požare i širenje pustinja.

Plantaža nosi ime Rio Frio. To znači nešto kao „hladna rijeka". Ali ovdje na jugu Portugala, nedaleko od ušća Tejo, rijetko je baš hladno. To je pak dobro za drveće pluta, odnosno plutnjak (drvo iz obitelji hrastova). „Plutnjak voli toplu klimu i vrućine", kaže Nuno Oliveira. Inženjer šumarstva je ima važnu ulogu u Rio Friu. Namjera je da se lokalna šuma plutnjaka, montado na portugalskom, učini produktivnijom.

Oliveira radi za Corticeira Amorim. Portugalska kompanija je najveći proizvođač čepova za vino i šampanjac na svijetu, s prometom od oko milijardu eura.

25 godina do prvih "plodova”

Do sada je malo iskustva u komercijalnom i masovnom uzgoju hrasta. Jer, više od 90 posto hrasta plutnjaka je samoniklo. Za vlasnike takvih šumskih gazdinstava, industrija pluta je tradicionalno uglavnom samo sporedna stvar. Oni napasaju svoje krave i stoku u šumama i bave se drugim aktivnostima.

Obično je potrebno 25 godina da tzv. mrtva kora mladih hrastova postane dovoljno debela da se prvi put oguli. Nakon toga je moguće ubiranje prinosa svakih devet godina. Ali tek s drugom berbom kora ima kvalitetu potrebnu prirodnim čepovima za visokokvalitetna vina. A do tada će proći preko 40 godina od kako su hrastovi zasađeni ili iznikli.

Šume pluta skladišta CO2

Proizvodnja pluta u Portugalu je tradicija već više od sto godina, a dugo vremensko razdoblje još uvijek nije omelo opskrbu industrije pluta. Jer, drveće može živjeti 200 i 300 godina, a ukupna površina u Portugalu, Španjolskoj i drugim zemljama širom Sredozemlja je dovoljno velika kako bi osigurala opskrbu industrije.

Amorim obično kupuje čepove od neovisnih proizvođača. Generalni direktor Antonio de Rios Amorim objašnjava, za vrijeme posjeta tvornici u Santa Maria de Lamas blizu Porta, da kompanija sada ulazi u sektor šumarstva s Rio Friom: „Želimo prepoloviti vrijeme do prve berbe na deset do dvanaest godina. Investicija će se isplatiti nakon 30 godina i bit će interesantna za institucionalne investitore kao što su mirovinski fondovi i osiguravajuća društva koji traže ulaganja u skladištenje ugljikovog dioksida."

S obzirom na to da se plutnjak ne obara, nego se njegova kora guli dvadesetak puta tijekom životnog vijeka, on skladišti mnogo ugljikovog dioksida. „Čak do 73 tone po toni pluta", računa Antonio Amorim.

Šume plutnjaka barijera za požare

Pored svog pozitivnog utjecaja na klimu, pluto je interesantan i za mnoge industrije zahvaljujući brojnim tehničkim svojstvima. Na primjer, NASA-ine letjelice Space Shuttle i rakete SpaceX koriste pluto kao toplotni štit. S obzirom na to da je materijal prirodno nezapaljiv. Tijekom razornih šumskih požara prošlog ljeta, požari su se širili prvenstveno preko eukaliptusa i borova. Šume plutnjaka su, s druge strane, barijere. A tamo gdje šume plutnjaka rastu u sjevernoj Africi, na primjer, one zaustavljaju i širenje pustinje.

Amorim vodi niz fabrika u Portugalu u kojima se kora suši i rade čepovi za skupa vina iz jednog komada. Ono što ostane prerađuje se u granule pluta: sirovina za mnoge druge primjene kao što su podne obloge, izolatori, potplate za cipele i sjedišta za brze vlakove.

Raznovrstan prirodni materijal

Razlog ove svestranosti je struktura kore pluta. Sastoji se od saća s oko 40 milijuna stanica po kubičnom centimetru. Svaka stanica djeluje kao toplotni izolator i prigušuje zvuk i udar. Kemijski, pluto se sastoji od 45 posto polimera suberina, koji formira stanične stijenke. U prirodi se javlja gotovo isključivo u plutu.

„Za pluto nema ograničenja“, kaže Antonio Amorim. „Imamo deset zaposlenih koji stalno rade na novim aplikacijama. Tako smo došli na ideju da koristimo prigušivače vibracija i izolacijska svojstva pluta za energetske transformatore.“ Amorim vjeruje da će, ako elektrifikacija bude napredovala kako se očekuje, potražnja vrlo snažno rasti.

A to zahtijeva produktivnije šume poput onih u Rio Friu. Inženjer šumarstva Oliveira uvjeren je da ovo može funkcionirati na vjerojatno najstarijoj i s 5.000 hektara najvećoj umjetnoj plantaži plutnjaka.

Jednostavno pustite drveće pluta da raste neometano

Jedna od mjera je i povećanje broja stabala sa sadašnjih 100 na 400 po hektaru. A onda im treba dozvoliti da rastu. Ljudi tradicionalno obrezuju drveće kako bi mogli ubrati više žira i za drvo za ogrjev. Ovo usporava njihov rast. Debla su tako visoka samo dva do tri metra. „Ako ostavite sadnice same, one će rasti brzo i uspravno prema suncu“, kaže Oliveira. I veća je vjerojatnost da će dosegnuti visinu od tri do četiri metra.

Ekološke prednosti ekstenzivnih šuma plutnjaka treba zadržati usprkos gušćoj sadnji. „Biodiverzitet je jedan od najvažnijih aspekata montada", kaže Oliveira. „Osigurava stanište za veliki broj vrsta flore i faune. To uključuje ugrožene vrste kao što je iberijski ris.“ To je uglavnom zato što ljudi mogu prepustiti šumu samoj sebi. Nema tu mnogo posla tijekom rasta. Pogotovo što je biljka nezahtjevna, treba joj malo vode i može da uspijevati na pjeskovitim zemljištima.

Short teaser Pluto se može koristiti za zatvaranje boca vina i šampanjca, ali i kao toplotni izolator raketa.
Item URL https://www.dw.com/hr/čarobni-materijal-pluto-za-vino-i-za-svemir/a-68642550?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&title=%C4%8Carobni%20materijal%20pluto%3A%20za%20vino%20i%20za%20svemir

Item 19
Id 68614346
Date 2024-03-24
Title Što je zapravo pasivna kuća?
Short title Što je zapravo pasivna kuća?
Teaser Tople prostorije tijekom zime, a hladne u ljetnim mjesecima? Kako to funkcionira u takozvanim pasivnim kućama? I kako je moguće uz pametnu gradnju uštedjeti jako puno novca i energije?

Kad već ne živimo u tropskim regijama, jasno je da naše kuće, radionice i urede tijekom hladnih dana moramo – grijati. A to se uglavnom događa uz pomoć fosilnih izvora energije, poput plina ili nafte. U Njemačkoj se tako proizvodi skoro 80 % topline. U proizvodnom procesu nastaje toliko puno stakleničkih plinova da oni utječu na klimatske promjene. Za 40 % svih CO2 emisija u 2023. je zaslužan upravo sektor nekretnina. Kako onda zvuči ideja da se naše kuće uopće ne mora grijati – a da su one svejedno tople? Da se u njima ne moramo smrzavati? Upravo to je moguće u takozvanim pasivnim kućama.

Kako funkcioniraju pasivne kuće?

Pasivna kuća se zove pasivna jer joj (skoro) uopće ne treba nikakva eksterna energija za njezino grijanje. Kuća se praktički zagrijava sama od sebe – dakle pasivno – i tu energiju, tj. toplinu zadržava. Koristi se toplinu koja ionako nastaje sama od sebe. To je primjerice toplina koju se proizvodi prilikom kuhanja, ili tuširanja, ili energija koju „proizvode" električni uređaji, pa čak i tijela stanovnika te kuće.

Puno topline osim toga „ulazi” u kuću i kroz prozore, kada je vani sunčano. Pasivne kuće su tako građene da ta toplina ostaje u kući. A što se manje mora (dodatno)) grijati, manja je i količina stakleničkih plinova koji nastaju grijanjem. A na koncu konca mora se potrošiti i manje novca za zagrijavanje nekretnine.

Koliko energije štedi jedna pasivna kuća?

Jedna pasivna kuća troši otprilike 90 % manje energije za grijanje od neke prosječne starije građevine – odnosno 75 % manje u usporedbi s novogradnjom.

U pravilu jedna pasivna kuća tijekom godine dana za grijanje ne potroši više od 1,5 litara nafte, odnosno 1,5 kubika zemnog plina po kvadratnom metru površine. To je oko 15 kilovat-sati (kWh) zemnog plina po kvadratu - godišnje. Što se tiče standardnih građevina, one potroše i do deset puta više energije za grijanje, u prosjeku dakle oko 150 kWh po kvadratu.

Drugim riječima rečeno: da bi se zagrijalo jednu sobu od 30 kvadrata u pasivnoj kući, i to u uvjetima u kojima vladaju hladne, dakle niske zimske temperature, potrebno je deset malih svijeća ili četiri osobe koje se istovremeno nalaze u toj prostoriji.

Kako točno funkcionira pasivna kuća?

Kako pasivna kuća ne bi „gubila" toplinu, ona je jako dobro toplinski izolirana. Ta izolacija štiti vanjske zidove od hladnoće koja vlada vani, ali i od topline tijekom ljetnih mjeseci. Prozorska stakla su trostruka, što je posebno dobra izolacija. .

Što se tiče novoizgrađenih pasivnih kuća, veliki prozori, odnosno staklene površine su okrenute u pravilu prema jugu. Tako u kuće „ulazi" više sunčeve topline, nego što je preko prozora iz kuće „izlazi". Čak i tijekom zime temperatura s unutarnje strane prozorskog stakla ne pada u pravilu na vrijednosti manje od 17 stupnjeva. Preko ljeta se koristi zaštita od sunca, koja je instalirana s unutarnje strane stakla, tako da sunčeva toplina ne zagrijava prostorije, odnosno pasivnu kuću baš previše.

Osim tog toplinskog izolacijskog sloja, kompletna unutrašnjost pasivne kuće mora biti prekrivena dodatnim hermetičnim slojem. Tako se želi spriječiti da hladni zrak ulazi u kuću kroz fuge ili pukotine, odnosno da topli zrak izlazi iz kuće. Na prozorima i vratima tu funkciju obavljaju okviri koji imaju toplinsko-izolacijski efekt.

Pojednostavljeno govoreći: posebno snažna izolacija i hermetični sloj funkcioniraju poput termosice, koja i po nekoliko sati uspijeva održati neku tekućinu toplom.

Osim izolacije za pasivnu je kuću nužno i da ima dobar sustav ventilacije. Svježi zrak na koncu konca mora nekako doprijeti u unutrašnjost kuće, jer je građevina praktički hermetički zatvorena. Ali ako se otvori prozore, onda tijekom zime iz kuće izlazi previše topline. Zato se instalira sustav ventilacije koji u kuću „ubacuje" svježi zrak izvana. U tom procesu moguće je i direktno filtriranje zraka, kako bi se spriječilo da u kuću budu ubačeni i neki zagađivači, poput čestica čađe ili pelud.

Zrak izvana se u unutrašnjost kuće šalje s pomoću takozvanih izmjenjivača topline zraka. Istovremeno se tim kanalom iz kuće „izbacuje" potrošeni zrak, posebice onaj iz prostorija kao što su kupaonica ili kuhinja, mjesta na kojima nastaje puno topline. Topli kućni zrak najprije zagrijava hladni zrak izvana koji se „doprema" u kuću, a onda ide vani. Svježi zrak izvana je tako postao topliji i ulazi u kuću.

Tijekom ljeta se taj sustav može tako podesiti da se svježi zrak izvana uopće ne zagrijava prilikom ulaska u kuću, odnosno da ga se čak „hladi" zrakom koji napušta kuću. Osim toga je pametno i da se, kao i kod drugih kuća, tijekom noći otvori prozore kako bi hladniji, odnosno svježi zrak ušao u kuću.

Kakve pasivne kuće postoje?

Obiteljske kuće, ali i višeobiteljske kuće može se graditi kao pasivne kuće. Posebno su održive višeobiteljske kuće, zato što se kod njih po stambenoj jedinici „troši" manje površine. Kao pasivne kuće se diljem svijeta sve češće gradi i uredske prostore, škole, crkve pa i upravne zgrade.

Sustav „prozračivanje bez prozračivanja" je od prednosti kod zgrada koje se nalaze pored frekventnih prometnica, zato što se tako može filtrirati štetne tvari, a da pritom u urede, zbog otvorenih prozora, ne ulazi i buka.

Pasivne kuće, baš kao i druge kuće, mogu proizvoditi i vlastitu obnovljivu energiju, posebice preko solarnih elemenata. Može se instalirati i geotermalne sustave, kako bi se proizvodilo na primjer toplu vodu za tuširanje. U Njemačkoj se pasivne kuće koje proizvode više energije nego što potroše naziva „Passivhaus Plus". A one kuće koje proizvode znatan „viša" energije naziva „Passivhaus Premium".

U načelu je moguće „pretvoriti" čak i staru gradnju u pasivnu kuću. No, u tom slučaju su troškovi kompletne promjene dosta visoki, a cijeli projekt zahtjevan. Ali pojedine komponente pasivnih kuća može se (is)koristiti i za toplotnu sanaciju starijih građevina s ciljem efikasnijeg korištenja energije.

Short teaser Tople prostorije tijekom zime, a hladne u ljetnim mjesecima? Kako to funkcionira u takozvanim pasivnim kućama?
Item URL https://www.dw.com/hr/što-je-zapravo-pasivna-kuća/a-68614346?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&title=%C5%A0to%20je%20zapravo%20pasivna%20ku%C4%87a%3F

Item 20
Id 68643538
Date 2024-03-23
Title Uskoro obavezne plaće za sve praktikante?
Short title Uskoro obavezne plaće za sve praktikante?
Teaser Često ih smatraju samo jeftinom radnom snagom, ali to bi se uskoro moglo promijeniti. Europska komisija želi da praktikanti za svoj rad budu i plaćeni i da to u EU postane standard. Ipak, bit će i izuzetaka.

Europska komisija želi poboljšati plaće praktikantima. „Praksa može biti odlično prvo radno iskustvo za mlade, ali te prakse moraju biti kvalitetne, s jasnom komponentom učenja, moraju biti i plaćene“, izjavio je europski povjerenik za rad Nicolas Schmit. Komisija je predstavila odgovarajući nacrt zakona.

Zakon bi trebao spriječiti eksploataciju osoba koji su na praksi kao jeftine radne snage. Bruxelles se time želi izboriti s nedostatkom kvalificiranih radnika. Prema podacima Komisije, u EU-u je 2019. bilo više od tri milijuna praktikanata, od kojih oko polovina nije bila plaćena. Noviji podaci nisu dostupni.

Izuzeci u zavisnosti od odgovornosti

Izuzeci bi trebalo da budu mogući ako postoje „objektivni razlozi“ da se praktikanti plaćaju drugačije od ostalih zaposlenih. Prema informacijama, to može biti slučaj ako zadaci praktikanata podrazumijevaju manju odgovornost ili manji intenzitet rada.

Također, trebalo bi osigurati da prakse ne budu zamjena za redovna radna mjesta. Kompanije također treba aktivno obavještavati koliko imaju slobodnih mjesta, koliko prakse traju i kakvi su uvjeti rada.

Sindikatima to nije dovoljno

Za Europsku konfederaciju sindikata (ETUC), predložena direktiva nije dovoljno stroga. Neplaćene prakse bi isključile talentirane mlade ljude iz radničke klase iz mnogih zanimanja, jer si ne bi mogli priuštiti besplatni rad.

„Predložena direktiva malo doprinosi rješavanju tog skandala", izjavila je Tea Jarc iz ETUC. Države-članice EU-a i Europski parlament sada moraju pronaći zajednički stav o prijedlozima i da zajedno pregovaraju o kompromisu. Nakon toga, planirani zakon može stupiti na snagu.

br (ard)

Short teaser Praktikanti u poduzećima bi uskoro mogli profitirati od novog EU pravila.
Item URL https://www.dw.com/hr/uskoro-obavezne-plaće-za-sve-praktikante/a-68643538?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/65805574_303.jpg
Image caption Često samo kao besplatna (ili jeftina) radna snaga
Image source Christoph Schmidt/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/65805574_303.jpg&title=Uskoro%20obavezne%20pla%C4%87e%20za%20sve%20praktikante%3F

Item 21
Id 66871723
Date 2023-09-20
Title Julian Nagelsmann: novi trener „Elfa“?
Short title Julian Nagelsmann: novi trener „Elfa“?
Teaser Julian Nagelsmann bi trebao naslijediti Hansija Flicka na klupi „Elfa“, tvrde njemački mediji. 36-godišnji trener bi trebao voditi reprezentaciju na prvenstvu Europe koje se idućeg ljeta igra u Njemačkoj.

Desetak dana nakon uručivanja otkaza Hansiju Flicku čini se da je Njemački nogometni savez (DFB) pronašao njegovog nasljednika na klupi „Elfa". Sudeći po pisanju više njemačkih medija, dužnost izbornika A-reprezentacije bi trebao preuzeti Julian Nagelsmann. O tome je najprije pisao tabloid Bild-Zeitung. A o tom kadrovskom rješenju piše i sportski magazin Kicker.

Kako napominju njemački mediji, DFB je s bivšim trenerom minhenskog Bayerna postigao dogovor o suradnji do ljeta 2024. – odnosno održavanja Europskog prvenstva u nogometu koje se igra upravo u Njemačkoj. Navodno se treba riješiti još samo nekoliko „detalja" oko Nagelsmannovog angažmana. Po pisanju tabloida Bilda, on bi u DFB-u trebao zarađivati oko 400.000 eura mjesečno, što je osjetno manje nego što trenutno prima u FC Bayernu (navodno se radi o oko sedam milijuna eura godišnje).

DFB za sada još nije službeno potvrdio imenovanje novog izbornika. No, od strane Njemačkog nogometnog saveza je potvrđeno da je održan prvi sastanak predsjednika DFB-a Bernda Neuendorfa i direktora A-reprezentacije Rudija Völlera s Nagelsmannom. "Vodimo dobre razgovore", kazao je Neuendorf.

Samo jedna pobjeda u 2023.

DFB je 10. rujna prekinuo suradnju s bivšim izbornikom Flickom, nakon što je „Elf" dan ranije protiv Japana (1:4) zabilježio treći poraz zaredom. Njemačka reprezentacija je u ovoj godini odigrala šest mečeva, u kojima je uspjela upisati samo jednu jedinu pobjedu – 2:0 protiv Perua u prijateljskoj utakmici koncem ožujka. Na Svjetskom prvenstvu u Kataru koncem prošle godine „Elf" je ispao iz turnira već nakon prve faze natjecanja po skupinama.

Nagelsmann je u ožujku ove godine razriješen dužnosti trenera FC Bayerna. On još uvijek ima važeći ugovor s rekordnim prvakom Njemačke u nogometu. A taj ugovor bi, kako pišu Bild i Kicker, trebao biti sporazumno raskinut, što bi značilo da DFB minhenskom klubu neće morati platiti nikakvu odštetu.

Ako se potvrdi vijest o njegovom transferu u Njemački nogometni savez, Nagelsmann bi „Elf" trebao voditi na predstojećoj mini-turneji po Americi – u listopadu će Nijemci u prijateljskim mečevima odmjeriti snage sa SAD-om (14.10. u Hartfordu) i Meksikom (17.10. u Philadelphiji). A ovu rezultatski mršavu godinu „Elf" će zaključiti u Beču, utakmicom protiv Austrije, koja je na rasporedu 21. studenoga.

Nagelsmann kao „vatrogasac"

Na klupi „Elfa" Nagelsmann ima jasnu misiju – on bi se, kao 12. izbornik u povijesti DFB-a, trebao pobrinuti da Njemačku na turniru iduće ljeto vrati u sam vrh europskog nogometa. Nakon blamaže u Kataru mnogi ljubitelji nogometa u Saveznoj Republici strahuju od nove, još teže blamaže na domaćim travnjacima. A nakon njegovog mandata DFB planira novi početak s mogućim dugoročnim rješenjem - već neko vrijeme se u tom kontekstu spominje ime Jürgena Kloppa, aktualnog trenera Liverpoola.

Julian Nagelsmann je dugo vremena bio na glasu kao „Wunderkind" njemačkog nogometa. Najprije je i u Augsburgu bio pomoćni trener Thomasa Tuchela, kao 25-godišnjak je asistirao tadašnjem treneru Hoffenheima Franku Krameru. A sa samo 28 godina preuzeo je klupu u tom klubu – i to kao najmlađi trener u povijesti Bundeslige. Nakon toga su uslijedile dvije godine na klupi RB Leipziga, odakle je on prešao u Bayern.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Tagesschau.de/Bild/Kicker/dpa/ms

Short teaser Julian Nagelsmann bi trebao naslijediti Hansija Flicka na klupi „Elfa“, tvrde njemački mediji.
Item URL https://www.dw.com/hr/julian-nagelsmann-novi-trener-elfa/a-66871723?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/66863317_303.jpg
Image caption Julian Nagelsmann
Image source Frank Hoermann/SVEN SIMON/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/66863317_303.jpg&title=Julian%20Nagelsmann%3A%20novi%20trener%20%E2%80%9EElfa%E2%80%9C%3F

Item 22
Id 66757413
Date 2023-09-13
Title Saudijska Arabija: Isplati li se režimu nogomet?
Short title Saudijska Arabija: Isplati li se režimu nogomet?
Teaser Može li nogomet popraviti imidž Saudijske Arabije? A mogu li stadioni postati mjesta pobune protiv kraljevske kuće?

Toni Kroos (33) još uvijek igra u Realu iz Madrida gdje je osvojio sve što se osvojiti može. Nema sumnje da je i on mogao kraj karijere još bogatije naplatiti u Saudijskoj Arabiji, ali mu tako nešto nije padalo na pamet.

„Na kraju krajeva, to je odluka u korist novca, a protiv nogometa", rekao je Kroos prošli tjedan za njemačko izdanje magazina Sports Illustrated.

To je bila strelica upućena prema galeriji nogometnih zvijezda koje igraju za saudijski novac. Među masno plaćenim legionarima su Ronaldo, Neymar, Benzema, Brozović, Mitrović, Milinković-Savić. Računa se da će plaća dvadesetak vodećih igrača u saudijskoj ligi ove sezone zajedno iznositi oko milijardu eura.

„Zato se stvari počinju komplicirati za nogomet koji svi znamo i volimo", dodao je Kroos. On se tako pridružio kritičarima koji su mišljenja da saudijske milijarde „uništavaju" nogomet". Dodao je da on sam ne bi igrao tamo, i to zbog situacije s ljudskim pravima.

No, mogu li silni novci popraviti imidž ove arapske despotske zemlje, za što je na engleskom jeziku skovan termin „Sportswashing"?

Strah od momčadskih sportova

Pohod na svjetski nogomet dio je ambicija saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana opisanih u „Viziji 2030“. Ideja je da se zemlja pripremi za vrijeme kad više neće moći živjeti samo od nafte, te da se izgrade industrije turizma i zabave.

Saudijci već duže vrijeme ulažu ogromni novac na individualne sportove kao što su golf, biciklizam, Formula 1, tenis, američko hrvanje ili MMA. Nogomet u toj strategiji na početku nije bio na agendi – s dobrim razlogom.

„Izbjegavanje momčadskih sportova bilo je ciljano, kako bi se suzbio potencijal nogometa kao poligona za proteste protiv vlasti“, piše James Dorsey, stručnjak za nogomet na Bliskom istoku.

Nogometni navijači igrali su naime bitne uloge u svrgavanju režima Moamera Gadafija u Libiji i Hosnija Mubaraka u Egiptu.

No, prijestolonasljednik bin Salman se ipak odlučio i za svjetsku najpopularniju igru kada je učvrstio moć na dvoru prije pet godina. Službeno, cilj Rijada je ekonomska diverzifikacija, izgradnja sportske infrastrukture, ali i narodno zdravlje – preko 60 posto Saudijaca je naime pretilo.

Aktivisti kažu nešto drugo – navode da je cilj nogometom „oprati“ despotsku politiku kraljevske kuće.

„Mislim da je princ shvatio da ne može stvarno unaprijediti sportski sektor bez nogometa“, piše Dorsey. Dvije trećine populacije mlađe je od 35 godina, a nogomet je u Saudijskoj Arabiji daleko najpopularniji sport.

Stadion kao mjesto pobune?

Nogomet je istovremeno dio formule „kruha i igara" ili, drugačije rečeno, „opijum za narod". „Takvi režimi koriste nogomet da se legitimiraju i da kooptiraju kritičare“, kaže Adam Scharpf, politolog sa Sveučilišta u Kopenhagenu koji je istraživao odnos autoritarnih režima i sporta.

U prijevodu, ideja je da se narod impresionira i time – ušutka. Vlasti demonstriraju da je njihova zemlja u nogometu na svjetskoj razini. „Oni praktički poručuju – ako hoćete Messija i Ronalda, dobit ćete i njih“, kaže Scharpf.

No, njegovo istraživanje pokazuje da su režimi itekako svjesni eksplozivne moći nogometa i da se zato ne odriču represije. Recimo, tijekom Svjetskog prvenstva u Argentini 1978. godine, vlasti su pojačale represiju i prismotru prije i nakon turnira.

„Tako da sportski događaji na mnogo načina čak i ne čine život u zemlji boljim, čine ga gorim“, uvjeren je Scharpf.

Stručnjaci ipak ne vjeruju da bi se na navijačkoj sceni Saudijske Arabije mogla pojaviti klica pobune. Recimo, prije prevrata u Egiptu 2011. postojao je niz drugačijih okolnosti, podsjeća Dorsey.

„Imali ste rašireno nezadovoljstvo, a stadion je onda bio jedno od rijetkih mjesta gdje se nezadovoljstvo moglo iskazati i gdje su ljudi imali dojam da su brojni i snažni", piše on. „Jesu li takve okolnosti teoretski moguće u Saudijskoj Arabiji? Svakako. No, je li to realan scenarij za blisku budućnost? Apsolutno ne.“

Smrtna kazna je mala vijest…

Ako nogomet teško donosi promjene u zemlji, što je s imidžem zemlje u svijetu? Čini se da tu Saudijci imaju određene adute. Kad se njihova zemlja spomene, sve više ljudi će je povezati s nogometom.

Pretraga vijesti putem Googlea za određene datume pokazala je da je svega deset naslova na engleskom jeziku bilo posvećeno nedavnoj osudi na smrtnu kaznu protiv Mohameda al Ghamdija. Taj umirovljeni saudijski nastavnik je na mreži X (bivši Twitter) iznosio svoja politička mišljenja.

U istom razdoblju, zabilježeno je preko 1000 naslova posvećenih prelasku engleskog nogometaša Jordana Hendersona u saudijsku ligu.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Short teaser Može li nogomet popraviti imidž Saudijske Arabije? A mogu li stadioni postati mjesta pobune protiv kraljevske kuće?
Item URL https://www.dw.com/hr/saudijska-arabija-isplati-li-se-režimu-nogomet/a-66757413?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/66729264_303.jpg
Image caption Prezentacija Neymara, novog igrača Al-Hilala
Image source AHMED YOSRI/REUTERS
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/66729264_303.jpg&title=Saudijska%20Arabija%3A%20Isplati%20li%20se%20re%C5%BEimu%20nogomet%3F

Item 23
Id 66789635
Date 2023-09-12
Title Nogomet: Tko bi mogao preuzeti „Elf“?
Short title Nogomet: Tko bi mogao preuzeti „Elf“?
Teaser Nakon poraza od Japana (1:4) i uručivanja otkaza Hansiju Flicku, Njemački nogometni savez (DFB) traži novog izbornika A-reprezentacije. Tko su najizgledniji kandidati za preuzimanje klupe „Elfa“?

Nije ostalo puno vremena: do početka Europskog prvenstva u Njemačkoj ima još samo oko devet mjeseci, a izabrana vrsta je ostala bez trenera. DFB je nakon debakla protiv Japana povukao ručnu kočnicu i uručio otkaz Hansiju Flicku čiji je mandat na klupi „Elfa" tako naprasno okončan nakon serije loših rezultata. Usprkos ranom ispadanju sa Svjetskog prvenstva u Kataru 2022., već nakon faze natjecanja po skupinama, DFB se nije htio odreći Flickovih usluga. A sad je Njemački nogometni savez pod pritiskom u potrazi za njegovim nasljednikom. Postoji doduše poduža lista s imenima potencijalnih kandidata, ali u praksi zapravo i nema puno izbora. Donosimo kratki pregled situacije i procjenjujemo kakve su šanse ljudi čije se ime spominje u njemačkoj javnosti.

Julian Nagelsmann

Nagelsmann je u ožujku ove godine dobio otkaz u minhenskom Bayernu, još se nalazi na platnoj listi bavarskog kluba i u brojnim njemačkim medijima njega se spominje kao najizglednijeg kandidata za Flickovog nasljednika. Njemu u prilog ide činjenica da je veliko trenersko ime, da raspolaže potrebnim stručnim znanjem te činjenica da je trenutno slobodan.

No, problem je da je Nagelsmann još uvijek ugovorom vezan zu FC Bayern, što znači da bi ga DFB morao „otkupiti". Bayern, kako se očekuje, ne bi pravio nikakve probleme Nagelsmannu u slučaju tog transfera, jer bi klub na koncu konca tako i uštedio – ne bi morao Nagelsmannu isplaćivati plaću. Još jedna prednost za Bayern: eventualnim prelaskom Nagelsmanna u „Elf", Bavarci ne bi pojačali nekog konkurenta iz Bundeslige. Za DFB bi to bila najskuplja opcija, za očekivati je da bi Nagelsmann mogao tražiti i odgovarajuću plaću – a to znači visoku.

No, želi li Nagelsmann uopće preuzeti njemačku reprezentaciju? On ima samo 36 godina, na početku je svoje (možda) velike karijere – a s obzirom na to kako trenutno igra "Elf”, mnogi će reći katastrofalno, taj potez bi se mogao pokazati riskantnim, odnosno postoji i mogućnost da Nagelsmann, u slučaju da se kriza „Elfa" nastavi, s reprezentacijom uništi jedan dio reputacije.

U lipnju ove godine je, kako se može čuti iz Nagelsmannovog okruženja, on bio spreman za transfer u DFB, ali u međuvremenu je, navodno, izgubio zanimanje za tim potezom. Jer na njega, kako se spekulira po njemačkim medijima, čeka jedno atraktivnije radno mjesto – u Borussiji iz Dortmunda. Klub iz Ruhrske oblasti je neuvjerljivo „otvorio" sezonu, zbog čega je porastao pritisak na trenera Edina Terzića.

A i DFB sigurno zna da je Nagelsmannov autoritet "narušen” zbog načina na koji je dobio otkaz u Bayernu.

Vjerojatnost: 40%

Matthias Sammer

Sammera bije glas da je nezgodan tip, čovjek koji voli stavljati sol na ranu. On je često kritizirao sportski razvoj u DFB-u. Europski prvak iz 1996. vrlo dobro poznaje DFB. U Savezu je obnašao dužnost sportskog direktora (2006.-2012.), kasnije je bio sportski šef Bayerna. U posljednjih pet godina djeluje kao savjetnik Borussije iz Dortmunda, ali nije aktivan u operativnom poslu.

Sammer sigurno ne bi bio loše rješenje, ali sudeći po njegovim izjavama, on više nema ambicija da se vrati na trenersku klupu. A kad to kaže, Sammer zvuči prilično vjerodostojno.

Vjerojatnost: 1%

Stefan Kuntz

DFB već odavno preferira interna rješenja. I Stefan Kuntz je stari poznanik u DFB-u, i on je 1996. s „Elfom" osvojio titulu prvaka Europe. Za razliku od Sammera, bivši golgeter je na glasu kao osoba spremna na postizanje kompromisa, odnosno kao čovjek koji forsira harmoniju. Pitanje je ipak jesu li te karakteristike uopće potrebne u sadašnjoj situaciji? Unutar DFB-a Kuntz uživa visoku dozu ugleda, upravo on je s mladom reprezentacijom (U21) trijumfirao na Europskom prvenstvu 2021.

Nakon toga je prešao u Tursku, gdje od 2021. obnaša dužnost izbornika A-reprezentacije. No, s obzirom na to da u Turskoj nije imao puno uspjeha, postoje i određene sumnje oko toga je li on dobro rješenje. Osim toga teško je za očekivati postizanje brzog rješenja u pregovorima s Kuntzom, odnosno Turskim nogometnim savezom.

Vjerojatnost: 15%

Oliver Glasner

Glasner je trener koji je uspio ostvariti (gotovo) nemoguću stvar s Eintrachtom iz Frankfurta, ekipom koja nije bila među favoritima, on je 2022. osvojio Europsku ligu. Nakon tog uspjeha je postao tražen trener, danas svi u Bundesligi jako dobro poznaju ovog 49-godišnjaka. Prije Eintrachta je on trenirao VfL Wolfsburg.

Ali pitanje je hoće li se DFB doista odvažiti na angažiranje jednog Austrijanca na najvažniju trenersku dužnost u zemlji? To bi se moglo shvatiti kao fatalan signal mlađoj generaciji trenera, odnosno kao objava bankrota izbobrazbi njemačkih trenera – angažman jednog stranca, pogotovo iz zemlje koju u Njemačkoj neki smatraju malom nogometnom nacijom, stranca koji bi trebao spasiti njemački reprezentativni nogomet.

U prilog Glasneru ide činjenica da je trenutno slobodan, i odmah bi mogao stupiti na dužnost.

Vjerojatnost: 5%

Lothar Matthäus

Svjetski prvak iz 1990., te bivši najbolji nogometaš svijeta, već je rekao da ne stoji na raspolaganju. Pritom "Loddar" (kako glasi njegov nadimak) sigurno ne bi bio najgore rješenje. On posjeduje autoritet, iza sebe ima uspjehe, a kao TV-stručnjak i kolumnist redovito isporučuje briljantne analize. Stručno znanje je neupitno.

No, nes(p)retan odnos s medijima prije mnogo godina njega je koštao možda i jedne velike trenerske karijere. A sada, sa 62 godine, ništa neće biti od novog početka za "Loddara” na trenerskoj klupi. Jer bi i DFB, zbog nekih ranijih trzavica, u slučaju njegovog angažmana morao progutati pokoju knedlu – „pa pitaj Loddara", to je u Njemačkoj postao running gag, uvijek kad bi negdje postao slobodan neki trenerski posao, moglo se čuti i takve riječi…

Vjerojatnost: 1%

Rudi Völler

Matthäusov kolega iz reprezentacije koja je 1990. pobijedila na Mundijalu, već je jednom zgodom za DFB vadio kestenje iz vatre. Nakon razočaravajućeg nastupa na Europskom prvenstvu 2000., Rudi Völler je „uskočio" kao privremeno rješenje, ali je na klupi „Elfa" ostao četiri godine, te na Svjetskom prvenstvu 2002. postao čak i viceprvak svijeta.

Völler je početkom veljače postao sportski direktor DFB-a, nakon otkaza Flicku, on će sjediti na klupi Njemačke na utakmici protiv Francuza – asistenti će mu biti trener momčadi U20, Hannes Wolf, te njegov pomoćnik Sandro Wagner.

U slučaju da Völler, usprkos svim (negativnim) očekivanjima, odjednom uspije vratiti „Elf" na staze uspjeha, ovo provizorno rješenje bi moglo dobiti trajni(ji) karakter. Jer sva trojica spomenutih stručnjaka potječu iz redova DFB-a, to bi bilo interno rješenje - a nemaju nikakve druge ugovorne obveze.

Vjerojatnost: 45%

Jürgen Klopp

To bi bilo ostvarenje sna mnogih nogometnih navijača u Njemačkoj: "Kloppo" kao savezni izbornik! Gdje god da je Klopp radio, zabilježio je uspjeh – u Mainzu, u Dortmundu, u Liverpoolu. Pogotovo njegove sposobnosti u ulozi motivatora su nešto što bi u sadašnjoj situaciji itekako dobro došlo njemačkoj nacionalnoj reprezentaciji.

No, Klopp je pod ugovorom u FC Liverpoolu, i tamo želi dokazati da može klub izvući i iz teške situacije – prošla sezona je bila jako slaba. Pitanje je i je li Klopp uopće u ovom trenutku spreman preuzeti i rizik mogućeg neuspjeha s „Elfom"? Teško…

On će vjerojatno kad-tad postati njemački izbornik, ali ovo za njega nije idealan trenutak za preuzimanje reprezentacije. Još ne.

Vjerojatnost: 0%

Louis van Gaal

Nizozemac je stari znanac u Njemačkoj. Od 2009. do 2011. je bio trener Bayerna, s tim je klubom 2020. uspio izboriti nastup u finalu Champions League. A inače je radio u brojnim velikim klubovima: Ajax Amsterdam, FC Barcelona, Manchester United. U tri navrata je bio izbornik Nizozemske, posljednji mandat je okončan 2022.

Zapravo je van Gaal, u međuvremenu 72-godišnjak, okončao svoju trenersku karijeru. Ali bi možda razmislio o reaktivaciji pod uvjetom da mu se ponudi jednu veliku, zanimljivu dužnost.

Ni van Gaal doduše nije Nijemac, ali ima ogroman nogometni renome. Na njegov autoritet nisu imuni ni najbolji igrači. Nadimak mu je „general", i to nije slučajnost. Van Gaal dobro govori njemački, odmah bi bio na raspolaganju, i sigurno ne bi bio pretjerano tužan zbog činjenice da bi taj angažman bio okončan odmah nakon Europskog prvenstva 2024. Za to vrijeme bi DFB na miru mogao planirati novi početak, s novim izbornikom.

Louis van Gaal bi zapravo bio idealno rješenje.

Vjerojatnost: 20%

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Short teaser Njemački nogometni savez (DFB) traži novog izbornika. Tko su najizgledniji kandidati za preuzimanje klupe „Elfa“?
Item URL https://www.dw.com/hr/nogomet-tko-bi-mogao-preuzeti-elf/a-66789635?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/55183425_303.jpg
Image caption Centrala DFB-a u Frankfurtu na Majni
Image source Boris Roessler/dpa/picture-alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/55183425_303.jpg&title=Nogomet%3A%20Tko%20bi%20mogao%20preuzeti%20%E2%80%9EElf%E2%80%9C%3F

Item 24
Id 66776707
Date 2023-09-11
Title Košarka: U čemu je tajna njemačkog trijumfa?
Short title Košarka: U čemu je tajna njemačkog trijumfa?
Teaser Njemačka je prvi put u povijesti osvojila titulu prvaka svijeta u košarci. Taj uspjeh je iznenađenje, ali nije slučajnost. Zlato iz Manile je plod desetogodišnjeg sustavnog rada – i promjene jednog pravila.

Dok je hodao katakombama dvorane u Manili sa zlatnom medaljom oko vrata, Johannes Thiemann zapravo nije ni znao što reći, kako prokomentirati ono što se dogodilo samo nekoliko minuta ranije. Par minuta ranije je završilo finale prvenstva svijeta u košarci, a krilni igrač Albe iz Berlina sa svojim je momčadskim kolegama iz njemačke reprezentacije skakao od sreće po parketu, presretan zbog trijumfa nad Srbijom, te kao nagradu u zrak podigao zlatni pokal. Johannes Thiemann je u nedjelju navečer (po lokalnom vremenu) postao prvak svijeta. I nakon toga stao pred kamere, s osmijehom od uha do uha, te rekao: „Nevjerojatno, jednostavno nevjerojatno. Ne mogu vjerovati, uopće ne shvaćam što se upravo dogodilo. To je jednostavno za ne povjerovati. Fucking World Champions."

Put od deset godina

Zapravo nikoga ne treba čuditi da je i Thiemann imao problema pronaći prave riječi u tom trenutku. Jer kako uopće opisati neočekivani, za mnoge senzacionalni, ali definitivno povijesni uspjeh? Za njemačku ekipu to nije bila treća ili četvrta titulu najboljih na svijetu, to je njihov prvi put uopće. To je i najveći uspjeh u povijesti košarke u Njemačkoj. Uspjeh koji su Johannes Thiemann i njegovi momčadski kolege ostvarili nakon finalne pobjede nad Srbijom (83:77). Taj trijumf je plod desetogodišnjeg rada i razvoja – i u izabranoj vrsti SR Njemačke, a prije svega u njemačkoj klupskoj košarci.

Naime prije točno deset godina je Niels Giffey, dugogodišnji suigrač Johannesa Thiemanna i dijete berlinske Albe, po prvi put obukao dres njemačke reprezentacije. Giffey je tada imao 22 godine, i debitirao je u jednoj test-utakmici uoči prvenstva Europe koje se igralo u ljeto 2013. Njemačka je tada, nakon poraza protiv Ukrajine, Belgije i Velike Britanije, ispala s turnira već nakon prve faze natjecanja. Drugim riječima: Nijemci su ispali iz turnira nakon što su u grupnoj fazi imali posla s nacijama koje s vrhunskom košarkom imaju otprilike isto onoliko veze kao što Njemačka posljednjih godina ima s pobjedom na Euroviziji (Eurovision Song Contest).

"Jednoga dana postati prvak svijeta, to je bila jedna od onih stvari koje uopće nisu bile na listi onoga što sam si uopće mogao i zamisliti", rekao je Giffey u nedjelju u Manili nakon utakmice u kojoj mu je upravo to uspjelo. Kako se to samo moglo dogoditi? Kako je moguće da jedna izabrana vrsta, kojoj su godinama otkazivali njezini ponajbolji igrači, jedna reprezentacija čiji polufinalni meč protiv SAD-a nije bio ni prenošen uživo na TV-u u Njemačkoj, kako je moguće dakle da jedna takva momčad postane prvak svijeta? Čarobne riječi glase: kontinuitet, zatim "Commitment", ono što je kapetan Dennis Schröder tako često spominjao, a prije svega poticanje mladih talenata, odnosno pravilo 6+6.

Enormno važno pravilo

Što je uopće to pravilo 6+6, što ono definira? To je pravilo u njemačku košarku uvedeno 2012. Dakle neposredno uoči već spomenutog prvenstva Europe godinu dana kasnije. To je pravilo još uvijek na snazi i ono, najjednostavnije rečeno, kaže da barem 50% igrača momčadi koje se natječu u košarkaškoj Bundesligi (BBL) moraju biti – Nijemci.

Do usvajanja tog pravila klubovi su se uglavnom oslanjali na usluge dobrih igrača iz inozemstva koje su angažirali po relativno povoljnoj cijeni. A nakon njegovog usvajanja, njemačku su klubovi odjednom morali obrazovati njemačke aktere. "To je pravilo enormno važno", kazao je Johannes Thiemann u nedjelju. Te dodao: „I to ne samo zbog toga što mladi igrači mogu igrati, već i zato što oni tako mogu preuzeti odgovornost, mogu igrati one uloge, koje su nam ovdje i potrebne."

Nova generacija

Johannes Thiemann, baš kao Andi Obst, junak polufinalnog trijumfa nad SAD-om, je izdanak omladinske škole Bamberga. Dennis Schröder i Daniel Theis u Braunschweigu su prošli program izobrazbe za košarkaške profesionalce, prije nego što su izravno, odnosno zaobilaznim putem, završili u sjevernoameričkoj NBA. Niels Giffey je apsolvirao omladinske programe u berlinskoj Albi, a nekoliko godina nakon njega to su učinili i braća Moritz i Franz Wagner. Njih su skauti otkrili u okviru jednog Albinog programa za osnovne škole, odrasli su u berlinskom kvartu, a nakon toga otišli u SAD – najprije na koledž, a onda su zaigrali u NBA.

Oni su simbolični predstavnici nove košarkaške generacije u Njemačkoj, o kojoj je prije deset godina rijetko tko mogao i sanjati. "Mi se u međuvremenu u njemačkoj košarkaškoj ligi fokusiramo na poticanje dobrih njemačkih igrača. Igrača koji ne bi trebali samo stajati negdje u uglu, već i doista igrati. To vrijedi za mlade igrače poput braće Wagner, ali i nešto starije aktere poput Giffeya, Thiemanna i Maodoa Loa, igrača koji su u redovima Albe posljednjih godina stasali u oslonce momčadi.

Definitivno nije slučajnost

Svi oni su se, kako to voli reći kapetan Dennis Schröder, "committed", oni su se posljednjih godina posvetili njemačkoj reprezentaciji. Samo tako je i mogla nastati ta momčadska kemija, koja je na ovom prvenstvu svijeta bila možda i najveća snaga Njemačke. Ključnu je ulogu pritom imao i savezni izbornik Gordon Herbert. Ovaj Kanađanin, koji je svojedobno i sam jednu sezonu proveo u berlinskoj Albi, uspio je pronaći savršen recept za odnos sa svojim igračima, prije svega s Dennisom Schröderom.

"Ono što je ranije bio Dirk Nowitzki, to je sada ovdje Dennis. On je pronašao svoj identitet, preuzeo je odgovornost, postao MVP", rekao je Herbert u nedjelju navečer. Samo par minuta prije te izjave kamere su ga „uhvatile" kako sjedi na podu parketa u Manili, dok teško diše, izgledao je kao emocionalno potpuno "prazan”, dok su istovremeno njegovi igrači euforično slavili par metara dalje. Slavili prvu titulu prvaka svijeta za njemačke košarkaše. Titulu koja je stigla iznenađujuće, ali titulu koja definitivno nije slučajnost.

Jakob Lobach, Manila

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Short teaser Njemačka je prvi put u povijesti osvojila titulu prvaka svijeta u košarci. To je iznenađenje, ali nije slučajnost.
Item URL https://www.dw.com/hr/košarka-u-čemu-je-tajna-njemačkog-trijumfa/a-66776707?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/66772322_303.jpg
Image caption Njemački prvaci svijeta
Image source Michael Conroy/AP/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/66772322_303.jpg&title=Ko%C5%A1arka%3A%20U%20%C4%8Demu%20je%20tajna%20njema%C4%8Dkog%20trijumfa%3F

Item 25
Id 66743697
Date 2023-09-09
Title Invictus Games: Premijera u Njemačkoj
Short title Invictus Games: Premijera u Njemačkoj
Teaser Njemačka će po prvi put ugostiti Invictus Games. U Düsseldorf stiže i princ Harry, koji je inicijator natjecanja na kojem sudjeluju vojnikinje i vojnici ozlijeđeni u ratu.

Düsseldorf je grad domaćin Invictus Games. Od 9. do 16. rujna glavni grad savezne zemlje Sjeverna Rajna-Vestfalija će ugostiti u ratu ozlijeđene vojnikinje i vojnike – u Njemačkoj se tako po prvi put održavaju Invictus Games.

Delegacija pod vodstvom Thomasa Geisela, tadašnjeg gradonačelnika Düsseldorfa, u rujnu 2019. je otputovala u London, kako bi kod princa Harryja, inicijatora Igara, lobirali za pravo domaćinstva u Njemačkoj. A u siječnju je Harry objavio da će se Invictus Games 2022 održati upravo u Düsseldorfu. No, zbog pandemije koronavirusa, i Invictus Games su, kao i brojni drugi sportski događaji, bili su odgođeni ili otkazani, zato se igre nisu mogle održati 2020. i 2021. Prošle 2022. Invictus Games su se održale u nizozemskom Den Haagu, u gradu koji je Igre zapravo trebao ugostiti 2020.

Što su Invictus Games?

Invictus Games je natjecanje koje je inicirao princ Harry, radi se o paraolimpijskoj sportskoj priredbi na kojoj se natječu vojnikinje i vojnici koji su ozlijeđeni u ratu, odnosno osobe koje još uvijek pate od posljedica oboljenja, bez obzira radi li se o fizičkim ili psihičkim posljedicama. Invictus Games su prvi put održane 2014. Sudeći po navodima princa Harryja, igre bi trebale „demonstrirati značaj sporta za process ozdravljenja, podržati process rehabilitacije i pokazati kako izgleda život s invaliditetom.”

Harry, koji je i osobno, kao pripadnik Britanskog vojnog zrakoplovstva, služio kao vojnik u Afganistanu, ideju za organizacijom Invictus Games je dobio nakon što je 2013. s izabranom vrstom britanske vojske sudjelovao na US Warrior Games, jednom sličnom natjecanju u SAD-u. Po uzoru na tu priredbu, on je 2014. inicirao europsku varijantu, a natjecanje nazvao Invictus Games. Invictus znači nepobjediv ili nesavladan, a to ime bi trebalo simbolizirati cilj Igara – a to je podrška pogođenim osobama u procesu rehabilitacije.

Tko sudjeluje?

Na prvom izdanju Igara, 2014. u Queen Elisabeth Olympic Parku u London – mjestu na kojem su se održale Olimpijske igre 2012., sudjelovalo je više od 300 sportašica i sportaša iz 13 zemalja, među njima i iz Njemačke. U britansku prijestolnicu je bilo pozvano ukupno 14 nacija, ali je Irak odustao od dolaska. Drugo izdanje Igara se održalo 2016., u američkom Orlandu, kada je sudjelovalo 15 zemalja. Kanadski Toronto je bio poprište Igara 2017., tada je na Invictus Games bilo zastupljeno 17 nacija.

Njemačka je do sada sudjelovala na svim Igrama, a Düsseldorf je nakon Londona, Orlanda, Toronta, Sydneya (2019.) i Den Haaga šesti domaćin. Igre organiziraju Grad Düsseldorf i Bundeswehr. Pokrovitelj Igara, princ Harry, je najavio da će tijekom kompletnog trajanja Igara biti na licu mjesta, a za subotu (uoči otvaranja) on bi se trebao upisati i u „Zlatnu knjigu" Grada Düsseldorfa. U subotu navečer pripadnik britanske kraljevske obitelji je najavljen kao gost sportske TV-emisije ZDF-a „Das aktuelle Sportstudio" (od 23:00), gdje će govoriti o Invictus Games. Voditelji emisije s nesvakidašnjim gostom će biti Kathrin Müller-Hohenstein i Sven Voss.

Koje sportske discipline su previđene?

A dok Harry bude odgovarao na pitanja u TV-studiju, Igre će, kako je predviđeno, biti otvorene. Prva sportska natjecanja se održavaju u nedjelju (10. rujna). Na sportskim terenima, a to je stadion drugoligaša Fortune, odnosno okolnim borilištima, očekuje se oko 500 sportašica i sportaša iz 21 zemlje. Među njima i iz Ukrajine. Po prvi put na Igrama sudjeluju predstavnici Izraela i Kolumbije. Moto Igara u Düsseldorfu je "A Home for Respect", što bi, kako kažu organizatori, trebalo simbolizirati "duh i ideju održavanja Igara”. A u njihovom održavanju veliku pomoć će pružiti i oko 2.500 volontera.

Od ove godine se na Igrama održava I jedno novo natjecanje – u stolnom tenisu. Osim toga će se sudionice i sudionici natjecati u streličarstvu, atletici, biciklizmu, plivanju, košarci i odbojci u kolicima i drugim sportovima. Ulaznice se prodaju samo za ceremoniju otvaranja i zatvaranja Igara, a ulaz na natjecanja tijekom takozvanog "Sports Weeka" je besplatan.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Short teaser Njemačka će po prvi put ugostiti Invictus Games. U Düsseldorf stiže i princ Harry, koji je inicijator natjecanja.
Item URL https://www.dw.com/hr/invictus-games-premijera-u-njemačkoj/a-66743697?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&title=Invictus%20Games%3A%20Premijera%20u%20Njema%C4%8Dkoj

Item 26
Id 66713242
Date 2023-09-05
Title Bundesliga: Zašto FC Bayern reklamira Ruandu?
Short title Bundesliga: Zašto FC Bayern reklamira Ruandu?
Teaser Minhenski Bayern ponovno je na meti kritika zbog jednog sponzorskog ugovora. Ovaj put se radi o Ruandi. Zbog čega je rekordni prvak Bundeslige odlučio reklamirati afričku diktaturu?

Otprilike 6000 kilometara. To je distanca koja dijeli bavarsku metropolu München i Kigali, glavni grad Ruande. Dva različita svijeta s različitim pogledima. I dva svijeta koje sad povezuje novi sponzorski ugovor. Promoviranjem državne turističke kampanje „Visit Rwanda“ u minhenskoj Areni ta zemlja želi privući više turista na istok Afrike. Ne zna se koliko milijuna eura Ruanda plaća za ugovor koji je na snazi do 2028. Za takozvano „platinsko partnerstvo" kao što je ovo u pravilu se mora platiti najmanje pet milijuna eura. I to godišnje.

"Jako, jako loš izbor", tako ovaj deal u kontekstu situacije oko (ne)poštivanja ljudskih prava komentira Wenzel Michalski iz međunarodne organizacije Human Rights Watch. Kritičare vlasti, a među njima i novinare, u Ruandi se ušutkava na razne načine, njima se prijeti. Postoje izvještaji o otmicama, mučenjima, o nerazjašnjenim smrtnim slučajevima.

Otprilike ista doza čuđenja, pa i šoka novim dealom rekordnog prvaka Njemačke u nogometu, prisutna je i među kritičnom navijačkom bazom u Münchenu. Christian Nandelstädt je aktivan u navijačkim krugovima, a osim toga je blogger. U razgovoru za DW on odlučno napominje: „Mi to odbacujemo."

„Sportswashing" jedne diktature?

I u Kigaliju se razilaze mišljenja po pitanju višemilijunskog sponzorskog ugovora kojim bi se trebao „uglancati“ imidž Ruande. Prigovor koji se može čuti: režim diktatora Paula Kagamea tako forsira „Sportswashing", odnosno tvrdi se da on tom kampanjom želi odvratiti pažnju od problema vezanih uz slobodu medija, demokraciju i borbu protiv siromaštva. Publicist Gonza Mugangwa, bivši glavni tajnik Ruandskog saveza novinara, kaže da je taj aspekt u ovoj diskusiji svakako razumljiv, ali i napominje da on nije ključan. „Ono što većinu stanovnika Ruande doista uznemirava je pitanje isplati li se doista investirati toliko novca“, kaže on za DW.

Naravno da su ljudi ponosni kada je njihova zemlja tako prominentno predstavljena, kaže on. Ali dodaje kako je skeptičan oko toga hoće li prihodi od tog posla doista pomoći i običnim građanima da poboljšaju svoju osobnu financijsku situaciju: „To bi bio slučaj kada bi prihodi stigli od turizma i kada bi ih izravno mogli povezati s ovim sponzorskim ugovorom." A to je u praksi teško, tvrdi naš sugovornik. On zato, kako kaže, "u direktnim sponzorskim odnosima s klubovima" ne vidi „nikakvu dividendu".

Bayernov navijač Charles Ndushabandi pak cijelu stvar vidi pozitivno: „Siguran sam da će Ruanda kao marka postati poznatija nakon potpisivanja tih ugovora. Ne samo u Africi, već i u Europi i Latinskoj Americi, zato što se radi o velikim nogometnim klubovima koje prate milijuni ljudi.“

Najprije Katar, a sad Ruanda

Šef uprave FC Bayerna Jan-Christian Dreesen u svakom slučaju ne da se impresionirati tim prvim valom kritika: „Mi Afriku vidimo kao kontinent šansi. Nismo mi prvi, a nećemo biti ni zadnji koji se počinju angažirati u Africi. Intenzivnije aktivnosti na tom kontinentu su dio naše strategije internacionalizacije.“ Dreesen dodaje kako Bayern podržava dječji i omladinski nogomet, i to u nadi da će tako pronaći nove talente koji bi jednoga dana mogli obući dres bavarskog kluba.

Navijačka scena FC Bayerna je ipak kritična oko ovog posla. Mnogi u nevjerici odmahuju glavom. Nakon što je okončan partnerski deal s kompanijom Qatar Airways, koji je također bio predmet brojnih kritika, „bilo je par blaženih tjedana“, priča Christian Nandelstädt za DW: "I sad ovo!" Opet se, kaže on, sklapa poslove s jednom diktaturom, opet se sklapa ugovor na pet godina: “Teške je uopće shvatiti zašto? Klub pliva u novcu." Nandelstädt kaže da se treba računati s novim protestima minhenske „Südkurve“, južne tribine na kojoj se nalaze i najžešći navijači.

Veza Ruande i Katara?

Zašto su se u Münchenu odlučili baš za Ruandu? Izgleda da to nije bila slučajnost. Predsjednik Kagame njeguje vrlo tijesan odnos s Katarcima, te veze sežu do najviših krugova – u palači katarskog emira. Osim toga je Qatar Airways, bivši sponzor Bayerna, jedan od najvećih igrača u afričkoj zemlji. Katarska avio-kompanija naime posjeduje oko 50% vlasničkog udjela u državnoj firmi RwandAir, a drži i 60% vlasničkog udjela u aerodromu Bugesera International koji se upravo gradi.

U razgovorima s inozemnim promatračima u Kigaliju postaje jasnije tko zapravo najviše zarađuje na međunarodnim tokovima novca i turizmu, u kojem su cijene usluga generalno govoreći visoke. Privredu većim dijelom kontrolira vladajuća stranka RPF. Gospodarski procvat o kojem se puno priča i piše, kojeg se puno hvali – koncentrira se zapravo samo na glavni grad. Čiste ulice, blještave staklene fasade, tereni za golf, poput onog kojeg je dizajnirala legenda tog sporta Gary Player, to su stvari koje očekuju posjetitelje u Kigaliju. A u provinciji i dalje vlada siromaštvo. Mnogo problema su ljudima u svibnju ove godine prouzročile poplave. Milijuni eura koji će “poteći” iz Bundeslige, tamo bi mogli biti pametno investirani…

Šansa za mlade talente?

Put do najboljih europskih nogometnih liga je dug, čak i za one mlade ljude koji prolaze kroz ekstremno kompetitivne sustave za podmladak u Njemačkoj ili Francuskoj. Novi deal po tom pitanju neće biti nikakav zaokret. On bi u najboljem slučaju mogao samo malo otvoriti vrata ruandskim nogometnim talentima. Sportski novinar Jah d’Eau Dukuze, koji u Ruandi uređuje jednu od vodećih sportskih emisija, u razgovoru za DW naglašava: “Sponzorstva sigurno imaju određeni efekt. Suradnja s PSG-om je primjerice bila važna za razvoj mladih igrača koji bi jednoga dana htjeli postati profesionalci.” Mladi igrači u starosnoj skupini između 12 i 15 godina dva puta su otišli u Francusku kako bi odmjerili snage sa svojim vršnjacima: “To je rijetka prilika.” A stvaranje takvih prilika, neovisno o milijunskom poslu s Ruandom, sada je zadaća koje se prihvatio FC Bayern.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Short teaser Minhenski Bayern ponovno je na meti kritika zbog jednog sponzorskog ugovora. Ovaj put se radi o Ruandi.
Item URL https://www.dw.com/hr/bundesliga-zašto-fc-bayern-reklamira-ruandu/a-66713242?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/66514939_303.jpg
Image caption Najprije Katar, a sad i Ruanda, navijači nisu sretni zbog novog partnera...
Image source augenklick/firo/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/66514939_303.jpg&title=Bundesliga%3A%20Za%C5%A1to%20FC%20Bayern%20reklamira%20Ruandu%3F

Item 27
Id 66672243
Date 2023-08-31
Title Dramatično nogometno ljeto u Španjolskoj
Short title Dramatično nogometno ljeto u Španjolskoj
Teaser Već nekoliko tjedana „slučaj Rubiales“ zaokuplja pažnju svjetske javnosti. Nakon brojnih preokreta, postavlja se pitanje kakve bi posljedice on mogao imati za španjolski nogomet?

Tko želi napisati scenarij za neku seriju koja bi po mogućnosti trebala biti uspješna i dugotrajna, potreban mu je „cliffhanger". Tako se stručnim žargonom naziva kraj jedne epizode koji emocionalno do te mjere dirne gledatelje da kod njih bude neutaživu glad da pogledaju i sljedeći nastavak. To su u pravilu neočekivani, dramatični preokreti. A njih trenutno ne manjka u španjolskom nogometu.

U glavnoj ulozi je predsjednik Luis Rubiales, bivši drugoligaški nogometaš koji se uspio popeti na sami vrh Španjolskog nogometnog saveza (RFEF). On je španjolskom nogometu priskrbio puno novca, na primjer "selidbom” utakmice Španjolskog superkupa u Saudijsku Arabiju. Rubiales se osim toga pobrinuo da se Španjolska pozicionira i kao jedan od favorita za organizaciju Svjetskog prvenstva u nogometu za muškarce 2030. – zajedno s Portugalom i Marokom.

S vremenom je on postajao sve moćniji. Kada je ženska nacionalna reprezentacija prošle godine upozorila RFEF na zlouporabu moći od strane trenera Jorgea Vilde, Rubiales se solidarizirao s trenerom. I to usprkos činjenici da je 15 nogometašica objavilo da više ne želi nastupati u izabranoj vrsti dok je Vilda trener.

Neprimjerene geste na tribini

A trener kojeg je Rubiales podržao na koncu je, s novoformiranom ekipom, osvojio titulu svjetskih prvakinja. Predsjednik je to očito shvatio kao i svoju osobnu pobjedu. Jednu je nogometašicu, bila je to Jenni Hermoso, tijekom ceremonije dodjele odličja, poljubio u usta, i to bez njezine dozvole. A kasnije rekao da će se s Jenni Hermoso vjenčati, a vjenčanje proslaviti s cijelom ekipom na Ibizi. I od tada se Španjolskom širi nelagoda zbog njegovog postupka, njegovog poljupca.

U radio-programu je Rubiales nakon toga svoje kritičare nazvao „glupanima”. Atmosfera je postajala sve napetija. Onda se u javnosti pojavio i jedan video-snimak na kojem se vidi kako se Rubiales, nakon pobjede španjolskih igračica u finalu, na tribini u trijumfalnoj pozi uhvatio za vlastito spolovilo. A samo nekoliko metara od njega se nalazila kraljica Letizia. Cliffhanger – cijela priča je postala politička tema.

Iz redova španjolske vlade lijevog centra se moglo čuti da se Rubiales mora povući, da osoba koja je pretpostavljena nogometašicama ne smije tek tako ljubiti igračice u usta. A s obzirom na to da je Hermoso rekla da joj to nije bilo pravo, cijel stvar je postala tema za pravosuđe. U Španjolskoj naime postoji zakon koji se zove "Solo sí es sí". Fizički dodiri i poljupci među ljudima su dozvoljeni samo onda ako obje osobe kažu "sí", dakle "da".

„Lažni feminizam"

Španjolski savez je htio deeskalirati situaciju, objavio je jedno priopćenje u kojem se citira Jenni Hermoso, gdje je stajalo kako ona ima dobar odnos s njezinim „predsjednikom", u kojem ona govori o prijateljskom poljupcu. No, baš u isto vrijeme dok svjetske prvakinje na ulicama u Madridu slave titulu s navijačima, postaje jasno da to nisu bile riječi Jenni Hermoso. Ona to naime nikada nije rekla. Cliffhanger. Pritisak raste.

RFEF poziva članove na izvanrednu skupštinu. Ljudi iz Rubialesovog okruženja šire glasine o tome da će on podnijeti ostavku. Alu umjesto ostavke, nogometni boss na skupštini govori o borbi kultura u Španjolskoj, o „lažnom feminizmu", te nekoliko puta ponavlja: "Neću se povući!"

Treneri španjolske ženske i muške nacionalne reprezentacije mu aplaudiraju. Vlada u Madridu najavljuje da će Sportski upravni sud provjeriti postoji li pravna mogućnost da se Rubialesu zabrani daljnje obnašanje dužnosti. A španjolske reprezentativke, novopečene prvakinje svijeta, objavljuju kako stupaju u štrajk, odnosno da ne žele nastupati za svoju zemlju dok je Rubiales na čelu RFEF-a. Cliffhanger.

Štrajk glađu u crkvi

I pomoćni treneri ženske izabrane vrste najavljuju da više ne žele raditi za Nogometni savez dok je na njegovom čelu Rubiales, odnosno aktualno vodstvo. Tvrde da ih se prisililo da se pojave na izvanrednoj skupštini kako bi tamo demonstrirali solidarnost s predsjednikom. Najkasnije u tom trenutku postaje jasno da neželjeni poljubac nije jedini, a pogotovo ne najveći problem u RFEF-u. I prije nego što se sportski sud prihvatio „slučaja Rubiales", Svjetska nogometna federacija (FIFA) suspendirala je Rubialesa koji u idućih 90 dana ne smije obnašati svoju dužnost.

Španjolcima polako postaje jasno da je u opasnosti i domaćinstvo Svjetskog prvenstva 2030. za muškarce. Zemlja je bila uvjerena da će upravo Španjolskoj (i suorganizatorima Maroku i Portugalu) pripasti ta čast. Za riječ se javlja i majka Luisa Rubialesa, gospođa Angeles Béjar. Ona tvrdi da je njezin sin žrtva nepravde, i da bi nogometašice konačno trebale reći istinu – o tome da se radilo o sporazumnom poljupcu. Majka odlazi u jednu crkvu u mjestu Motril na jugu zemlje, crkvu ne napušta i počinje sa štrajkom glađu. Novi cliffhanger.

I sad svi očekuju brzi signal, odnosno brzu odluku Sportskog suda o Rubialesovom ponašanju i poljupcu. Ali Sud kaže da mu treba malo više vremena. Možda mu je to vrijeme potrebno nakon što se pojavio novi video-snimak. Iz kabine. Neposredno nakon pobjede u finalu Mundijala. A taj snimak se može, ali ne mora, interpretirati i tako da je Rubiales pitao Jenni Hermoso da li je smije poljubiti. Nastavak slijedi.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Sebastian Kisters, ARD Madrid

Short teaser Kakve bi posljedice „slučaj Rubiales“ mogao imati za španjolski nogomet?
Item URL https://www.dw.com/hr/dramatično-nogometno-ljeto-u-španjolskoj/a-66672243?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/66608091_303.jpg
Image caption Sporni poljubac
Image source Noe Llamas/Sport Press Photo/ZUMA Press/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/66608091_303.jpg&title=Dramati%C4%8Dno%20nogometno%20ljeto%20u%20%C5%A0panjolskoj

Item 28
Id 66651491
Date 2023-08-29
Title Nogomet: Česti udarci glavom oštećuju mozak?
Short title Nogomet: Česti udarci glavom oštećuju mozak?
Teaser Jedna britanska studija upućuje na zaključak da postoji veza između čestog udaranja lopte glavom i zdravstvenih problema, pa čak i demencije. U nekim zemljama djeci se zabranjuje igra glavom.

Što netko češće udari loptu glavom, time povećava rizik kognitivnih smetnji. To je ukratko zaključak jedne upravo objavljene studije u Velikoj Britaniji. Pod kognitivnim smetnjama se podrazumijeva, između ostaloga, sve veću dozu zaboravljivosti, pad stupnja pažnje, probleme s koncentracijom, govorne smetnje, probleme s orijentacijom ili gubitak sjećanja.

Istraživači su u okviru studije provedene po narudžbi Engleskog nogometnog saveza (FA) analizirali rezultate ankete provedene među 468 bivših profesionalnih nogometaša starijih od 45 godina. U prosjeku su ispitanici bili stari oko 63 godine.

Oni su morali procijeniti jesu li tijekom jednog nogometnog meča ili treninga igrači glavom između 1-5 puta, 6-15 ili više od 15 puta. Nakon toga su tijekom telefonskih intervjua testirane njihove kognitivne sposobnosti. Rezultat: kod onih igrača koji su najčešće igrali glavom uočen je (u odnosu na one igrače koji su relativno rijetko igrali glavom) više od trostruko veći rizik pojave kognitivnih smetnji.

Braniči posebno ugroženi

"Slični rezultati su uočeni i kod drugih kognitivnih testova povezanih s demencijom i Alzheimerom", stoji u studiji. Istraživači su ipak „ograničili“ tu izjavu, odnosno precizirali: "Budući da je dokumentirano samo 13 slučajeva liječnički dijagnosticirane demencije koje su spomenuli ispitanici, s oprezom treba interpretirati rezultate i zaključke u kontekstu tih slučajeva.“

2019. je dosta pažnje u medijima izazvala jedna studija Sveučilišta Glasgow. Znanstvenici su tada analizirali uzroke smrti više od 7500 škotskih profesionalnih nogometaša. Sudeći po rezultatima te studije, rizik kod tih igrača da umru od posljedica Alzheimera, Parkinsona ili drugih oblika demencije, bio je tri i pol puta veći nego kod prosjeka za cjelokupno stanovništvo.

Jedna studija u Švedskoj, u kojoj se analiziralo oko 6.000 nogometaša koji su između 1924. i 2019. odigrali najmanje jednu utakmicu u elitnoj švedskoj ligi, u proljeće 2023. je došla do rezultata da nogometnih profesionalci, u odnosu prema općoj populaciji, imaju oko 1,5 puta veći rizik da obole od Alzheimera ili drugih oblika demencija.

Nogometaši u polju, a posebice obrambeni igrači, više su ugroženi od vratara, stoji i u švedskoj i u škotskoj studiji. Igrači u polju prilikom dvoboja češće „zarade“ i ozljede glave, a češće i udaraju loptu glavom.

Zabrana igre glavom za djecu

Do istog rezultata došli su i istraživači koji su radili na novoj britanskoj studiji. Zato oni predlažu da se smanji broj trešnji glavom kako bi se preventivno djelovalo po pitanju kasnijih kognitivnih smetnji. Potrebne su nove studije, tvrdi se, kako bi se ustanovila svojevrsna gornja granica za broj udaraca glavom koji su prihvatljivi, a da ne prijeti rizik od mogućih kasnijih zdravstvenih problema.

U SAD-u je već od 2015 na snazi zabrana igre glavom za nogometašice i nogometaše mlađe od deset godina. U Engleskoj i Škotskoj je trening igranja glavom zabranjen sve do navršene 12 godine. U Škotskoj već postoje i restrikcije za profesionalce: na dan uoči i dan nakon nekog meča na treningu ne smiju igrati glavom.

A za Premier League vrijedi: “Preporučuje se da se tijekom trening tjedna maksimalno deset puta izvede udarac glavom pojačanom snagom.” Pritom se misli na udarac lopte glavom nakon dužih dodavanja, nabacivanja, kornera ili slobodnih udaraca.

Njemački put

Njemački nogometni savez (DFB) krenuo je drugim putem: od sezone 2024./2025. će se reformirati dječji i nogomet mlađih uzrasta u starosnoj skupini do 11 godina. „Bambiniji“, dakle nogometašice i nogometaši iz najmlađih uzrasta, smiju igrati na vrlo malim igralištima, s malim golovima, i to dva na dva, ili tri protiv tri. U tijeku je dvogodišnja pilot-faza. „Novi oblici natjecanja znače da se praktički isključuje mogućnost igre glavom“, tvrdi se iz DFB-a.

No, važno je vježbati dobru tehniku igre glavom: „Trening igre glavom u mlađim uzrastima bi, između ostaloga, trebao imati manji obujam, trebale bi se koristiti lakše lopte, trebalo bi biti dovoljno vremena za regeneraciju glave, odnosno dio treninga u samom početku bi bilo dobacivanje lopte rukom."

Do konca rujna traje istraživačka faza jedne studije koja se bavi zdravstvenim pitanjima bivših njemačkih nogometnih profesionalaca. U studiji je do sada sudjelovalo više od 300 nekadašnjih igračica i igrača. Rezultati bi trebali biti objavljeni 2024.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Short teaser Jedna studija upućuje na zaključak da postoji veza između čestog udaranja lopte glavom i zdravstvenih problema.
Item URL https://www.dw.com/hr/nogomet-česti-udarci-glavom-oštećuju-mozak/a-66651491?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/65020384_303.jpg
Image caption Igra glavom kao zdravstveni rizik
Image source Dmitri Lovetsky/AP Photo/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/65020384_303.jpg&title=Nogomet%3A%20%C4%8Cesti%20udarci%20glavom%20o%C5%A1te%C4%87uju%20mozak%3F

Item 29
Id 66574507
Date 2023-08-24
Title Kako je prije 60 godina utemeljena Bundesliga?
Short title Kako je prije 60 godina utemeljena Bundesliga?
Teaser Bundesliga od 1963. oduševljava ljubitelja nogometa, i to ne samo u Njemačkoj. No njezino utemeljenje nije baš teklo glatko. Zanimljivost je i da među klubovima-utemeljiteljima nije bio FC Bayern.

Od kad postoji Bundesliga?

24. kolovoza 1963. se po prvi put zakotrljala lopta na jednoj utakmici Bundeslige. 13 mjeseci prije toga su delegati pokrajinskih nogometnih saveza u Bundestagu Njemačkog nogometnog saveza (DFB), nakon dugotrajnih savjetovanja, odlučili utemeljiti jednu zajedničku ligu, takoreći elitni nogometni razred za 16 klubova u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj.

"Radujem se toj odluci. Konačno je imamo”, tako je DFB-ov žurnal tada citirao njemačkog izbornika Seppa Herbergera, koji je u Bundestagu nastupio i glasao kao delegat Jugozapadnog nogometnog saveza. DFB je bila jedna od zadnjih velikih nogometnih federacija koje su se odlučile na etabliranje jedinstvene prve lige za cijelu zemlju. Englezi su već od 1892. igrali Football League First Division, koja je 1992. preimenovana i transformirana u Premier League. Talijanska Serie A je u svoje prvo prvenstvo krenula već 1898. A španjolska Primera Division 1929., nakon čega je slijedila i francuska Ligue 1 od 1932. Brži su bili čak I istočni Nijemci, u DDR-u je prva liga (DDR-Oberliga) s natjecanjem počela 1949. – i to čak I prije službenog utemeljenja te komunističke države.

Zašto je utemeljena Bundesliga?

Mnogim nogometnim funkcionerima i fanovima stari se sustav nije sviđao, po njemu je odluka o prvaku Njemačke još od 1903. „padala" u okviru natjecanja koji je organizirao DFB. Na kraju sezone tada je na početku (uz nekolicinu iznimki) osam, a kasnije konstantno 16 klubova po knockout-sustavu odlučivalo o prvaku. Sudionici tih završnih rundi bili su prvaci regionalnih nogometnih saveza. Zbog te „rascjepkanosti" po regijama, redovito se događalo da najbolje momčadi u Njemačkoj, a u 30-im godinama prošlog stoljeća to su bili 1. FC Nürnberg i FC Schalke 04, nisu redovito igrali derbije, nego bi se maksimalno sastali samo jednom, na koncu sezone, u finalnoj rundi. Tu „anomaliju“ se htjelo korigirati utemeljenjem Bundeslige. Osim toga mnogima se činilo da bi bilo pravednije da odluka o prvaku padne u okviru ligaškog natjecanja koje traje cijelu sezonu, nego da o prvaku odlučuje „lutrija“ knockout-sustava, u kojem se nisu igrale po dvije utakmice, nego samo jedna.

Kako je pala odluka o 16 utemeljitelja?

Kod DFB-a su se prije šest desetljeća od ukupno 74 oberligaša „prijavilo“ njih 46 – koji su sudjelovali u utrci za jedno od 16 startnih mjesta u prvoj sezoni Bundeslige. DFB je već prije toga definirao kriterije za dodjelu startnih pozicija: tri kluba sa sjevera, po pet sa zapada i juga, dva za jugozapad, i jedan za grad Berlin. Za odabir je bila zadužena peteročlana bundesligaška komisija, oni su uvažili sportske, ekonomske i tehničke kriterije. Kao temelj za razmatranje molbi oberligaša oni su analizirali njihove rezultate u proteklih 12 sezona u Oberligi. Dakle, bio je to jasan postupak s jasnim kriterijima. Ali svejedno je bilo svađe, zato što ga DFB isprva nije javno komunicirao, a onda se kasnije nije baš držao svih ranije dogovorenih pravila.

Bilo je nekoliko specifičnih slučajeva, kod kojih odluka nije bila transparentna za sve, a nije se moglo ni shvatiti zašto je bila takva kakva je bila? Te posebne odluke su dovele do toga da između klubova koji su dobili pozivnicu i onih koji nisu, nastane duboko rivalstvo koje jednim dijelom traje do današnjih dana. Nije „prošla“ ni inicijativa da se u prvu sezonu krene s 18 ili 20 umjesto 16 klubova. Ukupno je 13 klubova koji nisu „upali“ u Bundesligu uložilo protest kod DFB-a, među njima su bili FC Bayern München i Borussia Mönchengladbach – no, nijedna žalba nije bila uspješna.

Tko su bili sudionici prve sezone Bundeslige?

Sudionici sa sjeveru su bili Hamburger SV, Werder Bremen i Eintracht Braunschweig. S juga Eintracht Frankfurt, Karlsruher SC, 1. FC Nürnberg, TSV 1860 München i VfB Stuttgart. Na zapadu se odlučilo za Borussiju Dortmund, 1. FC Köln, MSV Duisburg, Preußen Münster i FC Schalke 04. A osim njih u odabranom društvu su se našli 1. FC Kaiserslautern i 1. FC Saarbrücken s jugozapada, te Hertha BSC iz Berlina. Prvi prvak Bundeslige je postao 1. FC Köln.

Bundesliga je u sezoni 1965./1966. narasla na 18 klubova. A baš tada se u elitnom društvu konačno našao (danas) rekordni prvak Bundeslige, minhenski Bayern, koji je do tada nastupao u Regionalnoj ligi jug. Nakon ujedinjenja Njemačke, od 1991. integrirani su klubovi iz bivšeg DDR-a. Zadnji prvak DDR-Oberlige Hansa Rostock i viceprvak Dynamo Dresden su odmah postali prvoligaši, tako da se Bundesliga te sezone igrala s 20 klubova. No, onda su četiri kluba ispala, a samo dva iz druge lige “upala” u Bundesligu, I broj sudionika je reduciran na standardnih 18. Najdužu bundesligaški staž od svih klubova-utemeljitelja iz prve sezone prije 60 godina imao je Hamburger SV. Dugih 55 sezona HSV je kontinuirano nastupao u prvoj ligi, a onda su „dinosauri" ispali 2018. Najviše prvoligaških sezona na svom kontu imaju FC Bayern i Werder Bremen. Bundesliga je ovih dana krenula u svoju 61. sezonu. A Bayern i Werder u svoju 59. bundesligašku sezonu.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Short teaser Bundesliga od 1963. oduševljava ljubitelja nogometa, i to ne samo u Njemačkoj.
Item URL https://www.dw.com/hr/kako-je-prije-60-godina-utemeljena-bundesliga/a-66574507?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
Image URL (700 x 394) https://static.dw.com/image/66557670_303.jpeg
Image caption Utakmica Preußen Münster - Hamburger SV (1:1) u prvoj sezoni Bundeslige
Image source dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/66557670_303.jpeg&title=Kako%20je%20prije%2060%20godina%20utemeljena%20Bundesliga%3F

Item 30
Id 66505307
Date 2023-08-11
Title Grčka nakon invazije nogometnih huligana
Short title Grčka nakon invazije nogometnih huligana
Teaser Početkom tjedna je u sukobima nogometnih huligana ubijen jedan 29-godišnji Grk. Političari i javnost u Grčkoj diskutiraju o tome kako se ta tragedija uopće mogla dogoditi.

U Grčkoj je u punom jeku potraga za odgovornima za nasilne i krvave sukobe nogometnih huligana u Ateni početkom ovog tjedna. U neredima je poginuo jedan 29-godišnji simpatizer AEK-a. Do masovne tučnjave i upotrebe noževa je došlo uoči dvoboja zagrebačkog Dinama i grčkog prvaka iz Atene. Više od stotinu pripadnika desno-radikalnih hrvatskih ultrasa iz skupine Bad Blue Boys, kako ih nazivaju u grčkom medijima, sastali su se s istomišljenicima koji podržavaju grčki klub Panathinaikos, kako bi se zajedno obračunali s AEK-ovim simpatizerima, koji su u Grčkoj na glasu kao ljevičari. Pritom su bili očigledno napadnuti i slučajni prolaznici koji su jednostavno htjeli uživati u ljetnoj večeri u blizini AEK-ovog stadiona. Najmanje deset osoba je ozlijeđeno, neki su u bolnici proveli i nekoliko dana.

Dužnosnici UEFA-e su zapravo računali s time da bi se takvo nešto moglo dogoditi, nogometni čelnici su svjesni problema s nasiljem u režiji organiziranih nogometnih huligana. Zato je UEFA pravodobno zabranila dolazak gostujućih navijača, i Dinamovih u Atenu, a i AEK-ovih u Zagreb.

Kolosalne greške

Usprkos tome su huligani iz Hrvatske nesmetano doputovali u Atenu. Stotinama kilometara su se kretali u koloni vozila, prešli pola Balkana, bez problema apsolvirali crnogorsku, a onda albansku i grčku granicu, te prešli 550 kilometara u toj zemlji i stigli na krajnje odredište.

Nitko ih nije zaustavio iako je grčka policija najmanje tri dana prije toga od strane Hrvatske policije bila informirana o “invaziji”. Policajci nadležni za borbu protiv nasilja u sportu pravovremeno su upozoravali na huligane. Crnogorska policija je grčkim kolegama čak poslala i registracije vozila u kojima su se nalazili huligani. A u samoj Ateni, hrvatski su huligani za posljednjih nekoliko kilometara do stadiona koristili i podzemnu željeznicu, maskirani, naoružani palicama. Policija ih je, kako sama tvrdi, "diskretno pratila”. Ali nije intervenirala.

I tako su nogometni nasilnici uopće i mogli krenuti u “akciju”. A rezultat nasilja je tragičan: 29-godišnji Michalis Katsouris je mrtav, preminuo je nakon napada nožem. U trenutku pisanja ovog članka još uvijek je nejasno tko ga je ubio. No grčka javnost je ponovno šokirana propustima vlasti.

Žrtveni jarci…

Vlada u Ateni je po ekspresnom postupku krenula u potragu za žrtvenim jarcem – i pronašla je sedam osoba koje su morale odmah dati ostavku. Radilo se o povjereniku za borbu protiv nasilja u sportu i šest visokorangiranih prometnih policajaca, koji su bili odgovorni za nadgledanje puta od albanske granice do Atene.

Većina grčkih medija, uključujući i one koji su skloni vladi, tu je reakciju nazvala neprimjerenom, čak i smiješnom. U međuvremenu su objavljene i interne policijske zabilješke koje potvrđuju da su sve nadležne policijske institucije, a među njima i Grčka policijska uprava, pravodobno bile informirane o dolasku, smještaju i kontaktima hrvatskih huligana s kolegama iz AEK-ovog rivala Panathinaikosa. Dakle, posve je nezamislivo da kompletnu odgovornost za kolosalne propuste grčkih vlasti snosi samo nekoliko prometnih policajaca.

Oporbene stranke zahtijevaju ostavku ministra zaduženog za sigurnost i zaštitu građana Jiannisa Oikonomoua, koji je tu dužnost preuzeo tek prije nekoliko dana, nakon što je njegov prethodnik Notis Mitarakis morao podnijeti ostavku 28. srpnja 2023. Mitarakis je naime tijekom katastrofalnih požara na otoku Rodosu i na Krfu bio na – odmoru. Oikonomou je naredio provođenje interne istrage kako bi se otkrilo kako su uopće hrvatski huligani uspjeli ući u Grčku i stići do Atene, i to unatoč zabrani UEFA-e. No, grčka javnost od takvih istraga u pravilu ne očekuje puno i uglavnom smatra da je cilj takvih poteza zataškavanje.

Bez diplomatskih trzavica

Nakon ubojstva 29-godišnjaka grčka je policija uhapsila više od 100 osumnjičenih osoba, među njima su greškom očito priveli i nekolicinu hrvatskih turista, koji su odmah bili pušteni na slobodu. U grčkim medijima su objavljene analize i izvještaji o Bad Blue Boysima i njihovoj sklonosti prema nacistima i ustašama. Pa ipak, u grčkoj javnosti nema nikakvih predrasuda prema Hrvatskoj, a nema ni diplomatskih trzavica.

Hrvatski premijer Plenković je brzo telefonirao s grčkim kolegom Mitsotakisem kako bi izrazio sućut zbog smrti AEK-ovog navijača, te osudio nasilje hrvatskih huligana. No, ni Mitsotakis niti Plenković nisu predložili odgodu utakmica AEK-a i Dinama, a nisu od UEFA-e zahtijevali ni rigoroznije sankcije.

Pitanje vremena

Očigledno se obojica ne žele sukobiti s moćnim nogometnim savezima. Jedino je Jiannis Panousis, bivši ministar zaštite građana, javno podržao ideju oštrijih kazni. Kod prijašnjih ovakvih slučajeva u rješavanju problema nisu pomogle ni novčane kazne, a ni odigravanje utakmica pred praznim tribinama, rekao je on za Prvi program grčke radio-televizije. Rješenje je, dodaje Panousis, momentalno izbacivanje ekipa iz natjecanja, a po potrebi i obustavljanje ligaškog natjecanja. Panousis, koji je inače renomirani profesor kriminologije, kaže da u svijetu nogometa ne uočava tendenciju koja bi vodila prema samočišćenju. „Ako nastavimo odgađati proces čišćenja u nogometu, onda je samo pitanje vremena kada će se dogoditi novi smrtni slučaj“, upozorio je.

Neodigrana utakmica između AEK-a i Dinama trebala bi se održati 19. kolovoza u Ateni. Prije toga se (15.8.) u Zagrebu igra susret koji je bio planiran kao uzvratni. Na obje utakmice nije dozvoljen ulazak gostujućih navijača.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Short teaser Kako je uopće bilo moguće da poznati nogometni huligani iz Zagreba nesmetano dođu u Atenu?
Item URL https://www.dw.com/hr/grčka-nakon-invazije-nogometnih-huligana/a-66505307?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&title=Gr%C4%8Dka%20nakon%20invazije%20nogometnih%20huligana

Item 31
Id 38359100
Date 2017-04-09
Title Balkanski podcast za Njemačku
Short title Balkanski podcast za Njemačku
Teaser Nijemci nemaju pojma o Balkanu, a mediji su prepuni stereotipova - tvrde Danijel Majić i Krsto Lazarević, njemački novinari koji potječu iz Bosne i Hercegovine. Zato su počeli producirati podcast - na njemačkom jeziku.

DW: Podcast o zbivanjima na Balkanu? Za njemačku publiku? Zar Nijemce stvarno zanima što se događa na Balkanu?

Krsto Lazarević: Ne. U Njemačkoj baš i ne vlada veliko zanimanje za balkanskim temama. Danijel i ja smo stalno pričali o njima, to je živciralo naše prijatelje, i onda smo odlučili da pokrenemo podcast – i da idemo na živce samo onim ljudima koji doista žele čuti naše balkanske ćakule.

Danijel Majić: …ako sad ne prekinem Krstu, onda će on opet održati dvosatno predavanje o tome što je to Balkan, odakle potječe taj pojam, i zašto je Zapadnoj Europi potrebna ta vrsta granice. Ali u načelu je on u pravu. Prosječni njemački medijski konzument na taj Balkan i sav taj kaos gleda, ako uopće gleda, kao na neki pseudo-dokumentarac na RTL II o siromašnoj obitelji iz socijalnog stana u susjedstvu. I tu sliku njemački mediji snažno potiču: oni (na Balkanu, nap. red.) su jednostavno takvi, tako kaotični, tako zavađeni. To je njihov mentalitet. Balkan, što da se radi…

Ima li tu razlika između njemačkih i austrijskih medija?

Krsto: Austrija je tu zahvalnija od Njemačke. Austrijanci se još brinu oko svojih starih kolonija i zanima ih što se tamo događa. Pa i glavni šef u Bosni i Hercegovini je Austrijanac.

Danijel: Austrija je dio Balkana.

Kad ljudi pročitaju kako pričate, mogli bi pomisliti da je vaš podcast satiričnog karaktera. Ali nije. On je i ozbiljan.

Danijel: Da, tako je. Mi smo ga koncipirali u načelu kao nešto ozbiljno. Ne znam kako je kod Krste, ali u mom okruženju oduvijek je postojalo određeno zanimanje, pogotovo za zbivanjima u bivšoj Jugoslaviji. Ali istovremeno je poznavanje povijesti i aktualne političke situacije, hajde recimo to tako, jako slabo. I tu se ima puno toga za objasniti. Ali mi smo nekad i smiješni, ali to zapravo nije naša namjera…

Krsto: Mi ne pokušavamo biti satiričari, politika na Balkanu je sama po sebi realna satira. Humor pomaže kako bi se sve to podnijelo. Jasno, pričamo i puno viceva, ali u temelju je to ozbiljna stvar.

Danijel: Krsto je ozbiljan. Ja sam prije svega polemičan.

Krsto: Pokušavamo producirati po jedno izdanje podcasta mjesečno. Teme se uglavnom nude same od sebe. U aktualnom izdanju pričamo o Srbiji i predsjedničkim izborima. Ponekad se bavimo i temama koje se tiču cijele regije. Važno nam je da fokus stavimo na stanje u kojem su gayevi, lezbijke i transseksualci na Balkanu. Ali pričamo i o „balkanskoj ruti" i situacije u kojoj su izbjeglice koje su se tamo nasukale, toj temi smo posvetili jedno izdanje podcasta.

Što Nijemci uopće znaju o Balkanu? Imaju li uopće pojma što se tamo događa? Meni se nekad čini da više znaju o Kubi ili Dominikanskoj Reublici jer tamo provode odmor

Krsto: Nemaju baš puno pojma, otprilike znaju koliko i Herr Majić… (smije se)

Danijel: Da, zato što ja ne gledam sve kroz veliko-srpske naočale jednog gay komunističkog masona kao ti! A za razliku od tebe, ja barem pričam jezik…pardon, čak i nekoliko vrlo različitih jezika, hrvatski, bosanski, srpski i što ja znam što sve ne…

Krsto: Ček, ček, ček…zar ti nisi srpski tajni agent jugoslavenske Udbe? Čini mi se da sam to negdje pročitao o tebi? A sad ozbiljno: ljudi koji potječu iz bivše Jugoslavije su jedna od najbrojnijih migrantskih skupina u Njemačkoj, svejedno se o njima ne čuje gotovo ništa. S jedne strane je to sigurno znak dobre i uspješne integracije, ali s druge strane bi bilo lijepo kad bi bilo više zanimanja. U prostorijama hrvatskih zajednica u Njemačkoj prikazan je jedan film koji je relativizirao holokaust. I to nikoga nije zanimalo. Zamislite samo da se to napravi u turskim džamijama. Onda bi sve odjekivalo!

Danijel: Ima još puno primjera. Na primjer aktivnosti hrvatskih fundamentalističkih katoličkih skupina u Njemačkoj. A to su samo Hrvati, a ne drugi! I samo u Njemačkoj. Ali kao što rekoh, ni kod publike a ni u redakcijama njemačkih medija nije baš izražena želja za znanjem o onome što se događa na Balkanu. Tko uopće zna da EU u FYROM-u, pardon, Makedoniji, surađuje s autoritarnim režimom, koji maltretira novinare i upravo pokušava rasplamsati etnički konflikt kako bi se po svaku cijenu održao na vlasti.

Ne samo da surađuje

Krsto: Da, političari poput austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza čak su nastupili u predizbornoj kampanji autokrate Nikole Gruevskog. Istovremeno gospodin Kurz ne želi da turski političari nastupaju na predizbornim skupovima u Austriji. To i nije baš jako vjerodostojno.

U Njemačkoj ima puno stereotipa o Balkanu i Balkancima na koje naletite u njemačkom tisku, općenito u medijima. Koji su vam najdraži, a zbog kojih se najviše ljutite?

Krsto: Ljuti me da se zapadni Balkan uvijek poistovjećuje s ratom. Stalno me urednici pitaju je li u ovoj ili onoj zemlji opet izbio rat. Jer kad u naslovu stoji da na Balkanu prijeti novi rat, onda se više čita te članke. A takvi tekstovi često uopće ne odgovaraju stvarnom stanju i realnosti na terenu, ili su loše istraženi. Tako se samo potvrđuju slike koje urednici i čitatelji ionako imaju o regiji.

Danijel: Još više me ljuti nedostatak stvarnog zanimanja. Radi se o regiji koja je od Frankfurta udaljena sat leta, dvije zemlje, bivše republike iz sastava Jugoslavije su danas članice Europske unije. I svejedno se Balkan tretira kao da se radi o nekoj egzotičnoj regiji, čiji problemi nemaju nikakve veze s problemima zapadne Europe.

Krsto: U brojnim redakcijama jednostavno nema ljudi koji bi tu mogli unijeti određenu orijentaciju kad se radi o regiji Balkana. Velike novinske agencije su nakon izbora u Srbiji javile da je pobijedio „proeuropski kandidat". I to onda bez ikakve kritike preuzmu ostali mediji. Pritom je Aleksandar Vučić sve autoritarniji, on kontrolira medije, pravosuđe i instalira svoje stranačke pristalice na svim relevantnim javnim položajima. Kad se to sve označi kao „proeuropsko", onda je ta riječ izgubila svoj smisao. Onda se može reći i da su Erdogan i Putin veliki Europejci. Ima puno takvih primjera. Baš neki dan je novinar Theo Sommer u svojoj kolumni za Die Zeit pisao o tome kako se bosanska federacija sastoji od dva dijela: muslimanske Bosne i hrvatske Herceg-Bosne. To naravno nije istina. Ja sam pisao online redakciji tog lista, upozorio na grešku. Ali nisam dobio odgovor i očito nema ni volje da se korigira tu grešku. To je Balkan, koga to zanima. E sad zamislite da ja napišem da je Njemačka podijeljena u dva dijela. Istok i Zapad. A Zapad je podijeljen na južni Katolistan i sjeverni Protestantistan. To bi bilo otprilike podjednako kompetentno kao članak Die Zeita.

Danijel: Ono što je stvarno šteta je da bi ostatak Europe mogao nešto naučiti od bivše Jugoslavije. Mi vidimo da se sad u velikom stilu vraća nacionalizam, pod uvjetom da ga uopće jedno vrijeme nije bilo. Kad vidim mnoge njemačke novinare koji su odjednom iznenađeni intenzitetom šovinizma, koji vide da se rasističkim predrasudama i s fake news može raditi politiku i da su mnogi, mnogi ljudi spremni slijediti autoritarne vođe, onda ja mogu samo reći: nema potrebe da budete iznenađeni, to ste prije skoro 30 godina mogli promatrati i pred vlastitim kućnim pragom. Ali zaboravih opet da je to samo Balkan, to je nešto drugo…

Kad već spominješ bivšu Jugoslaviju, kakva je vaša veza sa zemljama nasljednicama, odakle potječete, jeste li ikada živjeli na Balkanu?

Danijel: Neka Krsto najprije kaže, njemu i nije baš bilo lako u životu…

Krsto: Ja sam rođen u SFRJ, u međuvremenu sam, prije tri godine odlučio postati Nijemac. S ocem i mojom bakom sam pobjegao od rata u Njemačku. Veći dio moje obitelji se raspršio u ratu po tlu cijele Bosne i Hercegovine, oni su također bili prognanici. Ja imam veliku obitelj, njezini članovi žive i u Njemačkoj, Srbiji, u Crnoj Gori, BiH. Redovito smo u kontaktu. A kao novinar koji prati jugoistok Europe i ja sam često u regiji. Ljetne praznike sam uvijek provodio u cijelosti u Bosni. Rado sam htio otići i negdje ali hajde ti to objasni mom ocu. I sad sam i ja sam stalno dolje. Možda sam postao nešto poput mog tate…

Danijel: Tja, ja sam rođen u Frankfurt na Majni. Moja obitelj potječe, barem što se tiče mog oca, iz Duvna, odnosno Tomislavgrada. Koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, iako moj otac stalno tvrdi da putuje u Hrvatsku. Ostatak obitelji živi u Središnjoj Bosni, u Hercegovini, Dalmaciji i okolici Zagreba. Ja sam od rođenja bio jugoslavenski državljanin, onda hrvatski, a već 14 godina imam njemačko državljanstvo. Eto, u mom kratkom životu sam imao priliku posjedovati već tri domovine!

Danijele, Ti pišeš za dnevni list Frankfurter Rundschau, Krsto je slobodnjak i radi za različite medije, pa i za DW. Sad producirate podcast. Sigurno se želite obogatiti na reklamama?

Krsto: Sljedeća velika obiteljska fešta se održava u Münchenu. Kad odem dolje, malo ću razgledati sve te vile na Starnberškom jezeru. Da, tako je, s podcastom se planiramo obogatiti! I onda si Danijel konačno može kupiti bijelog Mercedesa i više se ne mora sramiti kad svoju obitelj posjeti u bezveznom VW Polu.

Danijel: Ispravak krivog navoda! Moj auto nije čak ni solidni njemački Volkswagen, već Peugeot! I da, to nije uzgred ni moj auto, već moje žene…ne mogu s njim naravno u Hercegovinu. A čim si budem mogao priuštiti nešto bolje, sjest ću u auto, pokupit Krstu, odvesti ga u Tomislavgrad i krstiti ga kao katolika – dok u pozadini svira Thompsonova glazba…

Krsto: Ave Maria! Ora et Labora!

S Danijelom Majićem i Krstom Lazarevićem razgovarao je Srećko Matić.

Short teaser Nijemci nemaju pojma o Balkanu, a mediji su prepun stereotipova - tvrde Danijel Majić i Krsto Lazarević.
Item URL https://www.dw.com/hr/balkanski-podcast-za-njemačku/a-38359100?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&title=Balkanski%20podcast%20za%20Njema%C4%8Dku

Item 32
Id 3281062
Date 2008-04-22
Title Čitav grad pozornica i galerija
Teaser Mreža kulturnih instituta Europske unije EUNIC organizirala je protekle subote (19.04.) noć kulture koja je zagrebačke ulice pretvorila u poprišta zanimljivih kulturnih događanja. Bilo je tu ponešto za svakoga...

Tekuću europsku godinu međukulturalnog dijaloga, kulturni instituti zemalja Europske unije u Hrvatskoj odlučili su iskoristiti za predstavljanje svoje novoosnovane mreže. EUNIC okuplja šest institucija – Austrijski kulturni Forum, Goethe institut, Britanski savjet, te Francuski i Talijanski institut, a pridružili su se i predstavnici Slovenije kao zemlje koja predsjedava Unijom. Zasigurno najbolji način za promociju mreže organiziranje je događaja koji će udružiti umjetnike iz zemalja mreže s kolegama iz Hrvatske.

Kulturni turizam na biciklu

Noć kulturnih instituta Europske unije, kako je nazvan prvi projekt mreže EUNIC, po čitavom je širem središtu Zagreba slučajnim i namjernim posjetiteljima ponudio niz zanimljivih programa. Pohvatati sve bilo je moguće jedino vozeći se na biciklu, što je u atmosferi ugodne proljetne večeri bilo i pravo zadovoljstvo. Bilo je tako uličnih kazališnih izvedbi, začudnih zvučnih instalacija, interaktivnih izložbi i provokativnih video radova kojima su umjetnici prigodničarski, ali i angažirano pokušali izraziti kreativnost, toleranciju, ostvariti međusobno razumijevanje, otvoriti dijalog – sve u svemu apostrofirati zadatke koje već godinama obavljaju kulturni instituti europskih zemalja, koji su zagrebačkoj publici poznati po mnogobrojnim i kvalitetnim programima. "Važan je umjetnički dijalog između stranih umjetnika i umjetnika iz Hrvatske. Svi smo pozvali goste iz svojih zemalja, ali su oni zajedno s umjetnicima iz Hrvatske izradili projekte", naglašava koordinator mreže Christian Ebner iz Austrijskog kulturnog foruma, koji je u Noći instituta sudjelovao s neobičnom verzijom lutkarske predstave "Gašpar i napitak zločestoće". Nju su su zajedničkim snagama ostvarili austrijski umjetnik Marius Scheiner i Dječje kazalište Dubrava.

Zvukovi podzemlja

Zvučna instalacija «Podzemni duhovi» povezala je, pak, berlinskog umjetnika Stefana Rummela i Zagrepčanina Ivana Marušića Klifa, koji će suradnju nastaviti i tijekom nadolazećega Urbanog festivala. "Nadovezao sam se na zagrebačkog gradonačelnika koji je najavio uvođenje podzemne željeznice. To je uobičajeni tijek razvoja velikih gradova, a kako sam već imao snimke buke svjetskih metropola poput Berlina, New Yorka ili Tokija, odlučio sam postaviti instalacije ne još nekoliko lokacija", objašnjava Rummel svoj projekt. Nakon postavljanja prve stanice podzemne željeznice, postavit će ih još četiri u svim dijelovima grada, i svaka će biti različita priča. Prvom je, kaže, na simboličan način želio otkriti kako podzemlje diše. Njegov se rad sastoji od rupe u koju je stavio posebni zvučnik koji emitira snimke, ali i stvara vibracije, te staklenog izloga Goethe instituta u koji je prenio dio iskopane zemlje, te u nju uronio zvučnik na koji je postavio silikonske vrpce što reagiraju na vibraciju zvuka.

Grižnja savjesti francuskog umjetnika

Korzikanski umjetnik Elie Cristiani bio je, pak gost Francuskog instituta u čijem je izlogu postavio svoj video rad. No, to nije uobičajeni video – presječen je s lijeve na desnu stranu i sastoji se od različitih komadića koji istovremeno pokazuju prolazak vremena. Na jednom je dijelu stara građevina, na drugom ljudi hodaju. "To je kao kad zamislite čovjeka koji hoda po prerezanom kamenu. Ne može se reći da on ide iz sreće prema nesreći ili obrnuto. Ne može se reći da ide iz prošlosti u budućnost, zapravo možemo samo reći da živimo jedan mali trenutak koji se sam po sebi ne može obuhvatiti", objašnjava umjetnik svoj rad i dodaje kako želi pokazati da vrijeme ne postoji i da nema početka ni kraja. Drugi video koji je izložio predstavlja ranjenog čovjeka, kao prijelaz prema smrti. Time je, priča, htio pokazati i svoj osjećaj u odnosu na rat u Hrvatskoj i osjećaj grižnje savjesti koji je osjećao na početku rata jer Europa nije ništa učinila da bi ga zaustavila.

Sirene privukle najviše publike

Sloveniju je u Noći instituta predstavila Lučka Koščak koja je jedan galerijski prostor otvorila publici provocirajući i potičući njihovu kreativnost, a Italiju Claudio Rotta Loria čiji rad – specijalni sklopivi drveni metar – istraživao odnos grada i njegova konteksta.

No priču o noći kulturnih institutai završavamo gostom Britanskog savjeta Rayem Leejem, čija je zvučna instalacija – predstava – kompozicija privukla najviše pažnje publike. Rad «Sirene» je velika zvučna instalacija, a istovremeno i kompozicija za zvuk koji se kreće prostorom. Na tridesetak metalnih tronožaca, neki su visoki i po tri metra, nalazi se elektro-motor koji rotira polugu na čijim su krajevima zvučnici. Oni odašilju elektroničke tonove, a umjetnik i njegov kolega tijekom izvedbe ugađaju te oscilatore na određene frekvencije. Zatim postupno ubrzavaju i rad motora koji rotiraju zvučnike. Vrtnja postaje sve brža, a ubrzanje stvara zanimljivu modulaciju zvuka. Čitav prostor je pažljivo osvijetljen, čime se naglašava komponenta teatralnosti. U jednom trenutku potpuno se gase svjetla, i tada do izražaja dolaze male crvene žaruljice na zvučnicima, objekti postaju nevažni, zvuk dobiva posve drugu kvalitetu i odvodi ljude u potpuno drugačiji prostor...

Item URL https://www.dw.com/hr/čitav-grad-pozornica-i-galerija/a-3281062?maca=kro-VEU_vecernjilist-13711-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=kro&pname=&type=abs&title=%C4%8Citav%20grad%20pozornica%20i%20galerija